Davorin Mlakar (foto: Hrvoje Dominić)
"To je poruka svima koji očekuju da Vlada treba reći hoće li ili neće biti referenduma", poručio je Mlakar na konferenciji za novinare.
Glavna Mlakarova zamjerka bila je to što niti jedna od 229 knjige odnosno skripte koje su dobili, nije bila propisno uvezana, čime bi se spriječila mogućnost kasnije manipulacije i umetanja stranica birača naknadno pristiglih iz drugih krajeva, kako bi se promijenio ukupan broj potrebnih potpisa.
Mlakar, međutim, nije odgovorio na novinarski upit što to znači biti "propisno uvezan" jer niti zakon ne propisuje detaljan način uvezivanja.
Među potpisima osoba koje su podržale zahtjev za provedbu referenduma bilo je, kako tvrdi Mlakar, i 56 osoba koje su umrle prije nego je počeo postupak prikupljanja potpisa, dok je primjerice za 60.967 osoba pogrešno upisan matični broj. Također je, kako je rekao, zahtjev potpisao i 171 stranac koji nema biračko pravo, 224 osobe lišene poslovne sposobnosti, te 810 osoba mlađih od 18 godina.
Zanimljiv je i podatak, kako je rekao, da su se primjerice na popisu u Zlatar Bistrici našli i ljudi iz Hrvatske Kostajnice ili Petrinje.
"Nismo govorili o kvaliteti tih potpisa, samo smo tehnički upozorili da nije uobičajeno i vjerojatno da su se ljudi sa Šolte, Splita, Dubrovnika i Otoka kod Vinkovaca, upisivali u Zlataru, Varaždinu ili nekim drugim mjestima", rekao je Mlakar.
Mlakar ne smatra da se objavom na internetskoj stranici imena 400-tinjak građana potpisnika zahtjeva za referendum Vlada ogriješila o Zakon o zaštiti osobnih podataka.
"Ničim nije doveden u pitanje ni jedan potpis tih osoba i to da li su oni valjani ili nisu već je to samo ilustracija kako su organizatori prikupljali potpise i što su s njima radili", poručio je Mlakar.
Posao provjere birača kojeg je radilo stotinjak ljudi, kako je rekao ministar Mlakar, stajao je više od milijun kuna.
Glavna Mlakarova zamjerka bila je to što niti jedna od 229 knjige odnosno skripte koje su dobili, nije bila propisno uvezana, čime bi se spriječila mogućnost kasnije manipulacije i umetanja stranica birača naknadno pristiglih iz drugih krajeva, kako bi se promijenio ukupan broj potrebnih potpisa.
Mlakar, međutim, nije odgovorio na novinarski upit što to znači biti "propisno uvezan" jer niti zakon ne propisuje detaljan način uvezivanja.
Među potpisima osoba koje su podržale zahtjev za provedbu referenduma bilo je, kako tvrdi Mlakar, i 56 osoba koje su umrle prije nego je počeo postupak prikupljanja potpisa, dok je primjerice za 60.967 osoba pogrešno upisan matični broj. Također je, kako je rekao, zahtjev potpisao i 171 stranac koji nema biračko pravo, 224 osobe lišene poslovne sposobnosti, te 810 osoba mlađih od 18 godina.
Zanimljiv je i podatak, kako je rekao, da su se primjerice na popisu u Zlatar Bistrici našli i ljudi iz Hrvatske Kostajnice ili Petrinje.
"Nismo govorili o kvaliteti tih potpisa, samo smo tehnički upozorili da nije uobičajeno i vjerojatno da su se ljudi sa Šolte, Splita, Dubrovnika i Otoka kod Vinkovaca, upisivali u Zlataru, Varaždinu ili nekim drugim mjestima", rekao je Mlakar.
Mlakar ne smatra da se objavom na internetskoj stranici imena 400-tinjak građana potpisnika zahtjeva za referendum Vlada ogriješila o Zakon o zaštiti osobnih podataka.
"Ničim nije doveden u pitanje ni jedan potpis tih osoba i to da li su oni valjani ili nisu već je to samo ilustracija kako su organizatori prikupljali potpise i što su s njima radili", poručio je Mlakar.
Posao provjere birača kojeg je radilo stotinjak ljudi, kako je rekao ministar Mlakar, stajao je više od milijun kuna.