Na pomolu rat bankara i EU oko adekvatnosti kapitala

Vodeće europske banke radije bi prodavale imovinu nego prikupljale novi (skupi) kapital, barem tako tvrde, a sve u svrhu da se usklade s omjerima koje zahtijeva EU. Taj radikalni pristup predvode francuske banke BNP Paribas i Société Générale, a stručnjaci smatraju da je pitanje vremena kada će ih talijanske, španjolske i njemačke banke početi kopirati.

Šef jedne europske banke izjavio je kako nema smisla prikupljati novi kapital u vremenima kada su cijene na dnu. Prosječno trgovanje dionicama europskih banaka trenutačno iznosi oko 60 posto iznad njihovih knjigovodstvenih vrijednosti. Većina bankara slaže se da nije vrijeme za povećanje kapitala.

Doduše, ta bi strategija banaka mogla biti kontroverznom temom ako se pokaže da ona rezultira smanjenim kreditiranjem građana. To bi samo ugrozilo ionako slab oporavak europskih gospodarstava. Naime, europske se kompanije gotovo 80 posto oslanjaju na bankarsko kreditiranje. Usporedbe radi, američke kompanije oslanjaju se na banke samo 30 posto.

Hitna dokapitalizacija

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je kako banke u Europskoj uniji moraju biti hitno dokapitalizirane kako bi mogle izaći na kraj s dužničkom krizom u zoni eura.

Predstavljajući novi krizni plan u Europskom parlamentu, Barroso je rekao da bankama važnim za funkcioniranje Unije ne bi trebalo dopustiti da isplaćuju dividende i bonuse sve dok ne povećaju svoju adekvatnost kapitala prema novim standardima.

Iako Barroso nije naveo brojku, neimenovani izvor u EU je rekao da Komisija želi da banke povećaju svoju adekvatnost kapitala na devet posto.

U financijskom sektoru strahuje se da bi banke mogle pretrpjeti velike gubitke po obveznicama vlada sa slabim financijama poput grčke. Takva neizvjesnost primorava banke da smanjuju kreditiranje, kako između banaka, tako i u široj ekonomiji, što prijeti da eurozonu ponovo gurne u recesiju.

Barroso je također zatražio da stalni fond EU za spašavanje, Europski mehanizam za stabilnost (ESM), koji sredinom 2013. treba naslijediti privremeni Fond za financijsku stabilnost (EFSF), stupi na snagu godinu dana ranije - sredinom 2012.

Banke smatraju da je danas teško prodrijeti na tržište jer se ulagači ne vole obvezivati na konstantna ulaganja znajući da bi sav novac mogao "pasti u vodu" zbog državnih otpisa dugova.

BNP i Société Générale naznačili su svoje planove o otpisu rizične imovine u vrijednosti od 150 milijardi eura. Pod velikim pritiskom da smanje imovinu nalaze se i talijanski Unicredit i njemački Commerzbank.

Mnogi ekonomski stručnjaci podržavaju vlade europskih zemalja koje se zalažu za rekapitaliziranje banaka unatoč njihovim lošim rezultatima.

Izvršni direktor Deutsche Banka Josef Ackermann upozorio je kako prisiljavanje banaka da povećaju svoj kapital neće riješiti dužničku krizu unutar eurozone jer upotreba javnih fondova povećava ukupni dug države.

Ackermann je trenutačnu debatu o dokapitalizaciji proglasio kontraproduktivnom jer ne rješava problem državnih obveznica koje bi mogle izgubiti status "risk-free".

"S jedne strane cijela rasprava šalje signale da je moguće smanjenje zaduženja, no s druge strane, s obzirom na izvore kapitala koji sigurno neće doći od privatnih ulagača nego od države koja bi morala ulagati u fondove, zaduženje bi se povećalo", rekao je Ackermann. Dodao je da će Deutsche Bank učiniti sve kako bi izbjegao prisilnu dokapitalizaciju.

Muči ih izračun adekvatnosti

Još nije u potpunosti jasno kako će omjer od devet posto biti izmjeren, no ljudi koji su uključeni u cijeli proces tvrde da prvo treba sabrati sve državne otpise dugova, ali bez makroekonomskih "minusa" koji su se pokazali u posljednjem testiranju Europske bankovne asocijacije.

Grčki otpisi dosegnut će 50 posto ulaganja

Gubici privatnih ulagača na grčkim državnim obveznicama vjerojatno će iznositi 30 do 50 posto, a ne 21 posto kao što je dogovoreno u srpnju u sklopu priprema drugog paketa pomoći za Grčku, kazali su dužnosnici eurozone. Eurozona preispituje uvjete novog paketa pomoći, uključujući doprinos privatnog sektora, jer je grčka recesija dublja nego što se očekivalo, a promijenile su se i kamatne stope na tržištima. Međunarodni inspektori sada očekuju da će grčko gospodarstvo ponovno bilježiti pozitivne stope rasta tek od 2013.

Dosada se očekivalo da će Grčka izaći iz recesije iduće godine. Takvo stanje u gospodarstvu zajedno s kašnjenjem strukturalnih reformi i privatizacije povećava grčke potrebe za financiranjem, a dodatni troškovi morat će se raspodijeliti među vladama i privatnim ulagačima.