Nakon Sanadera - Kosor! Vlada opet ugrožava mirovinski sustav

Jadranka Kosor, premijerka RH, poput svojeg prethodnika Ive Sanadera, koji je mirovinske fondove ucjenjivao otvaranjem drugog stupa, želi krpati proračunske rupe ugrožavanjem mirovina budućih umirovljenika.

Iz mirovinskih fondova tvrde da bi se smanjenjem poticaja članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 25 na 15 posto dobila kratkoročna ušteda koja je zanemariva u odnosu na dugoročne posljedice za mirovinski sustav.

Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima nadaju se da će Vlada još jednom razmotriti i izmijeniti svoj prijedlog o izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnom mirovinskim fondovima jer je novac koji se planira uštedjeti, a riječ je o nekih 21 milijuna kuna godišnje, zanemariv iznos u odnosu na stabilnost mirovinskog sustava.

Vlada je prije nekoliko dana predložila smanjenje stope državnih poticaja članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 25 na 15 posto.

Smanjeni bi se poticaj priznavao na uloge članova dobrovoljnih mirovinskih fondova do najviše 5000 kuna godišnje. Prema dostupnim podacima, u 2008. godini, u dobrovoljne mirovinske fondove ukupno je uplaćeno 299,26 milijuna kuna doprinosa građana, a za tu je godinu isplaćeno 63,98 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava. Da se u ovom slučaju primjenjivala stopa od 15 posto, ušteda u korist državnog proračuna iznosila bi 25,59 milijuna kuna, a što je relativno mali iznos za proračun, ali velik za članove dobrovoljnih fondova.

Krešimir Gjenero, direktor Allianz ZB ODMF-a, objašnjava da je štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima u Hrvatskoj relativno nov i nerazvijen proizvod koji treba nastaviti poticati i građanima razviti svijest o brizi za svoju stariju životnu dob, a smanjivanje stope državnih poticaja samo je korak unatrag.

“Mišljenja smo da se takvim promjenama ujedno narušava sustav koji bi trebao biti stabilan, siguran i dosljedan te u koji bi građani trebali imati najviše povjerenja“, smatra Gjenero čije društvo upravlja imovinom vrijednom više od 595 milijuna kuna za više od 77.000 članova. Gjenero napominje da upravo članovi dobrovoljnih fondova već sada svojom štednjom rasterećuju državni proračun u nadolazećim godinama.

I u Croatia osiguranje ODMF-u nadaju se da promjene neće biti usvojene u ovom obliku jer nema govora o velikim sredstvima i uštedama. „Kratkoročne uštede koje bi se postigle ovom mjerom zanemarive su u odnosu na dugoročne posljedice za mirovinski sustav“, naglašavaju u Croatia osiguranju. Smatraju da bi poticanje osobne štednje kroz dobrovoljne mirovinske fondove trebalo biti jedna od ključnih mjera za dugoročno stabiliziranje mirovinskog sustava.

U Raiffeisen ODMF-u smatraju pak da Vladina odluka neće bitno utjecati na interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju ni na mirovinski sustav u cjelini.

„Ovu situaciju ne treba promatrati u negativnu kontekstu jer još uvije ostajemo jedini štedni proizvod s dvije vrste poticaja: državnim poticajnim sredstvima u iznosu 750 kuna na uplaćenih 5000 kuna, što bi bilo jednako kao i za stambenu štednju, te poreznim olakšicama za poslodavce u vrijeme kada osobnih olakšica više nema ni za jedan proizvod“, poručuju iz Raiffeisena.

Mišljenja su da upravo uvođenje poreznih olakšica na uplate poslodavaca za dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima predstavlja značajan korak prema cilju njezine potpune afirmacije.

U Erste OMDF-u smatraju da bi bilo bolje pričekati rezultate koje će polučiti porezna olakšica poslodavcima, a tek onda dodatno smanjivati poticaje, osobito stoga što su stope izdvajanja za drugi stup na relativno niskih 5 posto. „U okruženju koje se često mijenja ne možemo očekivati dugoročne odluke i planiranje od strane naših članova“, zaključuju u Ersteu.