Nitko nije pokupio 10.000 kn nagrade za otkriće anti-EU izjave u novinama

Marian Bošnjak je u inozemstvu, gdje je živio i radio, redovito pratio hrvatske medije. Učinilo mu se prilično neobično što u tekstovima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji nigdje nije nailazio na argumente protiv članstva.

Novinski napisi uglavnom su favorizirali ulazak u EU, samo se ponegdje mogla osjetiti blaga polukritika, ali nikako ne i kritičko preispitivanje. Vrativši se u Hrvatsku odlučio je napraviti mali eksperiment. Kod zagrebačkog odvjetnika Željka Olujića položio je 10.000 kuna, što je trebala biti nagrada onome tko u nekim od šest dnevnih novina pronađe tekst u kojem netko pod imenom kaže da je protiv EU uz, dakako, obrazloženje stava.

„Vjerovao sam da će to biti zanimljivo studentima, ali i drugima“, govori nam Bošnjak. Međutim, nagradu nitko nije dobio. U razdoblju od 14 mjeseci, tijekom 2008. i 2009. godine, nije pronađen ni jedan takav kritički tekst u Večernjem listu, Jutarnjem listu, Vjesniku, Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji i Glasu Slavonije.

Detaljno istraživanje

„Kada nema otvorene rasprave o takvom sudbonosnom pitanju za naše društvo, možemo li uopće govoriti o demokraciji i objektivnosti medija“, pita se Bošnjak.

Politolog Anđelko Milardović, koji je u Hrvatskoj proveo dosad najdetaljnije istraživanje o temi euroskepticizma, tvrdi: „Ne postoji zadovoljavajuća razine rasprave o ulasku u EU. Nije uspostavljena komunikacija prema građanima“. Štoviše, ističe da je prisutna propaganda koja se zasniva na ideji sekularnog fundamentalizma.

U takvoj atmosferi, samo tri mjeseca prije održavanja referenduma o ulasku Hrvatske u EU, pojavila se nevladina inicijativa za argumentiranu raspravu o bitnim pitanjima vezanim uz EU. U Zagrebu je u ponedjeljak, naime, održana prva važan tribina o toj temi pod nazivom „Kako biti euroskeptik?“ na kojoj je postavljeno ključno pitanje – postoji li javna rasprava o EU.

Tragači za istinom

No na utvrđivanju otužnog stanja, prema standardima jednog razvijenog demokratskog društva, neće se stati, poručuje udruga ISTINA, punim nazivom Inicijativa za slobodu, toleranciju i nacionalnu afirmaciju.

„Ne smatramo se isključivim posjednikom istine, već tragačima za njom“, poručuje predsjednik Udruge Nino Raspudić. Svakog ponedjeljka, sve do referenduma, u suradnji s Tribinama Grada Zagreba održavat će se javne rasprave koje će pokriti sva važnija pitanja hrvatskog pristupanja EU. Već ovoga ponedjeljak u 19 sati na rasporedu je Lisabonski ugovor i njegovo značenje za Hrvatsku.

„Nastojat ćemo otvoriti prostor za kvalitetnu, tolerantnu i argumentiranu raspravu o bitnim temama za hrvatsku naciju i društvo“, objašnjava Raspudić. Da je zaista tako, potvrdila je prošla tribina.

I ljevica i desnica

Na njoj je Vladinu politiku favoriziranja ulaska u EU branio Zvonimir Frka-Petešić, ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja EU i donedavni član hrvatske delegacije u Bruxellesu. Kao jedan od kreatora reklamnih spotova na HRT-u, Frka-Petešić je napomenuo da se u njima pokušalo odgovoriti na euroskeptična pitanja.

Mate Kapović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kao predstavnik ljevice koja se protivi članstvu u EU, odgovorio je kako javna televizija služi za propagandu, a ne informiranje, čime se manipulira građanima. Roko Šikić, predsjednik udruge „Volim Hrvatsku, ne u EU“ upozorio je kako vodeći mediji u Hrvatskoj ne žele dati prostor drugom mišljenju.

„Daju nam pogrdne nazive. Nazivaju nas radikalima. No mi nismo ni ljevica ni desnica, već obični građani koji imaju drukčije mišljenje“, rekao je Šikić.

Frka-Petešić, koji je odrastao u Francuskoj, dakle u razvijenom demokratskom društvu gdje se poštuje pravo na drukčije mišljenje, rekao je kako mu je doista žao što ta udruga ne dobiva dovoljno prostora u medijima.

Argumentirana rasprava doista je nužna budući da je stajalište hrvatskih građana po pitanju članstva podijeljeno. Zanimljivi su i podaci prikupljeni anketama. Anketa Eurobarometra, koji provodi redovna istraživanja u 33 europske države, u svibnju je pokazala da je u Hrvatskoj 30 posto građana za ulazak, 34 posto protiv, a 32 posto ih je neodlučno. Agencija Ipsos Puls, čije je istraživanje u srpnju naručilo Ministarstvo vanjskih poslova, pokazalo je kako 60 posto građana podržava ulazak, a 33 posto ih je protiv.

Anđelko Milardović, čija bi se knjiga „Tri ogleda o euroskepticizmu“, s podnaslovom „O semantici euroskepticizma“, trebala naći na tržištu pred sam referendum, kaže: „Zanimljiv je raskorak u podacima Eurobarometra i domaćih agencija“. Njegova knjiga, bazirana na istraživanju provedenom u posljednjih deset godina, mogla bi izazvati veliku pozornost.

U međuvremenu, Tribine Grada Zagreba i Udruga ISTINA nastavit će organizirati argumentirane rasprave pa bi građani trebali dobiti informacije nužne za donošenje kvalitetne odluke. Demokratsko i tolerantno društvo ne postoji bez argumentiranog sučeljavanja stavova i potpune informacije.