Obama bi deficit rezao za četiri bilijuna dolara

Američki predsjednik Barack Obama jučer je objavio plan smanjenja proračunskog deficita za četiri bilijuna dolara u roku od 12 godina, kroz kombinaciju rezanja vladine potrošnje za vojsku i socijalne programe te povećanje poreza najimućnijim Amerikancima, čime je označio početak borbe s kongresnim republikancima oko nacionalnih prioriteta.

Predstavljajući svoj dugoročni plan za zatvaranje proračunskog manjka, Obama je postavio za cilj smanjenje godišnjeg američkog deficita na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda do 2015. godine, u usporedbi s deficitom od 10,9 posto BDP-a predviđenim za ovu godinu.

Ponovio je svoju potporu za preustroj poreznog sustava na niže stope, uz istodobno zatvaranje nekih poreznih rupa i ukidanje nekih olakšica za veće prihode.

"Moramo živjeti unutar sredstava koje imamo, smanjiti naš deficit, i vratiti se na stazu koja će nam omogućiti da isplatimo naš dug. Samo, to trebamo učiniti na način koji štiti naš gospodarski oporavak", rekao je Obama u govoru na sveučilištu George Washington.

Tijekom narednih pet godina administracija prognozira gomilanje kumulativnog deficita od 3,8 bilijuna dolara, a tijekom desetljeća kumulativni deficit bi se trebao popeti na 7,2 bilijuna dolara. S novim planom, Obama nadilazi prijedlog proračuna za 2012. koji je predstavio 14. veljače, a u kojem se predviđa rezanje deficita za 1,1 bilijun dolara tijekom desetljeća.

Kao i u proračunu, Obama u najnovijem planu nazvanom Okvir za zajednički prosperitet i zajedničku fiskalnu odgovornost, poziva na okončanje poreznih olakšica za najbogatije Amerikance, odnosno za dva posto građana s godišnjim prihodima iznad 250.000 dolara. Važenje tih olakšica ističe u 2012.

Prema predstavljenom planu, jedna četvrtina smanjenja deficita ostvarila bi se kroz povećanje poreza, dok bi se ostatak osigurao smanjenjem potrošnje.

Cilj rezanja bila bi vladina potrošnja, od Pentagona do ministarstva poljoprivrede. Obama je predložio uštede od 400 milijardi dolara u sadašnjoj i budućoj vojnoj potrošnji.

Glasnogovornik Pentagona Geoff Morell je izjavio kako je ministar obrane Robert Gates naznačio da "daljnji značajni rezovi u vojnoj potrošnji ne mogu biti ostvareni bez ograničenja strukture snaga i vojnih sposobnosti".

Obama je prihvatio neke preporuke Simpson-Bowlesove komisije za deficit iz 2010., primjerice prijedlog za pravedniji porezni zakon koji smanjuje stope i povećava prihode. Također je prihvatio preporuku o uštedama od 770 milijardi dolara do 2023. na diskrecijskoj potrošnji nesigurnosnih sektora.

Američke dionice pale su nakon objave plana proračunske štednje, a najveći pad zabilježili su proizvođači vojne opreme, poput Lockheed Martina čija je dionica pala za 2,5 posto u 13 sati u New Yorku, Raytheona za 2,3 posto, General Dynamicsa za 2,2 posto i Northrop Grummana za 2,1 posto, te Boeinga za 1,8 posto.

Objava Obamina plana jasan je znak da će fiskalni problemi SAD-a, čiji je dug premašio 14 bilijuna dolara, biti u središtu kampanje za predsjedničke izbore 2012. godine. Neki republikanski kandidati već su prihvatili ranije objavljeni plan svoje stranke za smanjenja proračunske potrošnje za 5,8 bilijuna dolara u idućih 10 godina, koji po kritikama iz Bijele kuće nepravedno opterećuje porezne obveznike srednje klase, te starije i siromašne osobe, dok za najimućnije zadržava porezne olakšice.