CROBEX  1.714,13

CROBEX10  945,95

 

ERNT-R-A  1.181,00 (- 1,99%)

HT-R-A  201,00 (- 0,01%)

 

EUR  7,56

USD  6,02

CHF  6,30

 

Vraćanje skromnijoj prometnoj infrastrukturi

Obama na ulice SAD-a vraća tramvaje ukinute još 1960-ih


Američki tramvaji ukinuti 1960-ih godina

Američki predsjednik Barack Obama nedavno je objavio planove razvoja nacionalne infrastrukture u 21. stoljeću, od izgradnje željeznica velikih brzina i futurističkih zračnih luka, do uvođenja širokopojasnog interneta u sve domove, ali se istodobno sve veći broj američkih gradova vraća jednoj skromijoj prometnoj infrastrukturi - tramvajima, koji su 1960-ih godina nestali s njihovih ulica, izvješćuje u nedjelju američki javni radio NPR.


Tramvaji, koji su nekada prometovali u više od 100 američkih gradova, postupno su nestali 50-ih i 60-ih godina kada je izgradnjom sustava autocesta i drugim mjerama poticana kupnja automobila na račun javnog prijevoza. Usporedo se odvijalo i preseljenje bjelačkog stanovništva u predgrađa, što je gradove ostavilo bez znatnih poreznih prihoda nužnih za održavanje infrastrukture. General Motors i druge autoindustrije istodobno su kupovale gradske prometne tvrtke, kako bi ukinule tramvaje i zamijenile ih svojim autobusima. Samo su rijetki gradovi zadržali tramvaje, u znatno manjem opsegu ili u turističke svrhe, poput San Francisca i New Orleansa.

No trendovi se mijenjaju krajem 90-ih godina, a primjer je i glavni grad Washington, gdje se od 2003. gradi pet tramvajskih linija u duljini od 60 km, koje bi trebale biti stavljene u promet iduće godine. Za njih su već kupljene tramvajske kompozicije češke tvrtke DPO-Inekon.

Obamina administracija je krajem 2010. ponudila nekim gradovima dio saveznog fonda od 130 milijardi dolara za projekte tramvajske mreže, koji bi trebali smanjiti prometno zagušenje, zagađenje i ovisnost o uvozu nafte, te stvoriti radna mjesta.

Dallas, St. Louis, Cincinnati i Charlotte su među gradovima koji su zatražili jamstva programa gradskog prijevoza Savezne uprave za prijevoz (FTA).

Baltimore, Buffalo, Denver, Houston, Jersey City, Los Angeles, Minneapolis, Phoenix, Portland, Sacramento, Salt Lake City i San Diego posljednjih godina grade tramvajske mreže ili su ih već pustili u promet.

U Portlandu, u Oregonu, počela je i proizvodnja prvih tramvaja u SAD-u u posljednjih 50 godina.

Tvrtka Oregon Iron Works, koja proizvodi mostove, brodove i drugu tešku opremu od 1940-ih, prije nekoliko godina je osnovala podružnicu United Streetcar, koja je 2009. proizvela prvi prototip tramvaja.

U tvornici smještenoj u predgrađu Portlanda sada se prizvode tramvaji, čiji su dijelovi od 70 do 90 posto iz SAD-a - sjedala su iz Michigana, unutarnja oplata iz Sjeverne Karoline, brisači vjetrobrana su iz Connecticuta.

"Sada naša mala tvrtka gradi 13 tramvaja, a ima narudžbe veće od 50 milijuna dolara, sve za gradove u SAD-u", izjavila je za NPR potpredsjednica tvrtke Chandra Brown.

Kongresnik iz Oregona Earl Blumenauer kazao je kako se u SAD-u događa tramvajski 'boom', te da se mreže grade u više od deset gradova. Istaknuo je kako se pokazalo da su tramvaji isplativi i za manje gradove, kao što su Kenosha u Wisconsinu ili Little Rock u Arkansasu.

Blumenauer je bio zagovornik povratka tramvaja i prije nego što su ih počeli proizvoditi u njegovoj državi. On ističe da tramvaji ne zagađuju okoliš, da traju desetljećima, te kako je veća vjerojatnost da će se duž ulica kojima prometuju otvoriti trgovine i drugi lokali, jer vlasnici znaju da se te linije ne mogu promijeniti preko noći, poput onih autobusnih.

No, tramvaji imaju i kritičare. Brian Taylor, voditelj Instituta za prometne studije pri kalifornijskom sveučilištu UCLA, kazao je da guverneri, gradonačelnici i porezni obveznici žele sjajne, nove projekte, iako oni nekada nisu i najbolje rješenje. Ako su ulaganja u tramvajsku mrežu povezana s djelotvornošću ostatka sustava javnog prijevoza, onda mogu biti učinkovita, u suprotnom to nisu, za što postoje primjeri, rekao je Taylor.

U ponedjeljak će predsjednik Obama predstaviti prijedlog novog proračuna, čiji će dio biti i ulaganja u infrastrukturu, nove vlakove, zrakoplove, električne automobile, a možda i u tramvaje.





 

Dionica Vrijednost Promjena Promet
ERNT-R-A1.181,00- 1,99%2.055.118,75
HT-R-A201,00- 0,01%1.848.149,93
ADPL-R-A114,11- 0,60%521.390,73
LKRI-R-A137,80+0,46%233.432,85
BLJE-R-A77,74+0,90%216.415,06
ATPL-R-A288,00- 1,03%173.246,76
KORF-R-A92,00+0,54%155.563,88
DDJH-R-A72,000,00%138.159,01
INGR-R-A6,070,00%116.698,61
DIOK-R-A25,38- 8,67%115.466,83
PTKM-R-A240,00- 1,64%106.165,45
PBZ-R-A500,000,00%104.000,20
ADRS-P-A215,500,00%96.766,28
Indeks Vrijednost Promjena
CROBEX1.714,13-0,36 %
CROBEX10945,95-0,33 %
CROBIS95,24+0,29 %
Fond Vrijednost Valuta Promjena
Ilirika Gold78,5429+1,52%
NFD Aureus US118,5785kn+0,46%
Platinum Global11,6486$+0,38%
NFD Aureus MENA473,7203kn+0,37%
Platinum Cash83,7500kn+0,10%
ZB bond168,4300+0,07%
ZB europlus144,3981+0,01%
ZB plus169,1906kn+0,01%
VB Cash120,6909kn+0,01%
Raiffeisen euroCash101,9500+0,01%
Raiffeisen Cash150,8900kn+0,01%
PBZ Novčani fond137,1454kn+0,01%
Izvor: www.hrportfolio.hr
Valuta Apena Kupovni Srednji Prodajni
AUD0015,8605675,8782025,895837
CAD0015,8578365,8754625,893088
CZK0010,2970920,2979860,298880
DKK0011,0148811,0179351,020989
HUF1002,5189152,5264942,534073
JPY1007,5557347,5784697,601204
NOK0011,0007141,0037251,006736
SEK0010,8382480,8407700,843292
CHF0016,2802946,2991926,318090
GBP0019,4149539,4432839,471613
USD0016,0009376,0189946,037051
EUR0017,5413787,5640707,586762
PLN0011,7348071,7400271,745247

"Nismo popili kavu. Ja sam pila kavu, gospodin Karamarko nije htio popiti ništa. To su ti detalji. "

Jadranka Kosor, bivša čelnica HDZ-a, o sastanku s prvim čovjekom te stranke
(Komentiraj)
 
 
MobileTran
 
Izvorni jezik:

Ciljni jezik: