Pristojba bi tako iznosila 60 umjesto dosadašnjih 80 kuna, a procjenjuje se da će se prihodi HRT-a po osnovi te pristojbe smanjiti za 25 posto, dok bi se ukupni prihodi smanjili za 20 posto.
Vlada, naime, drži da sadašnja visina pristojbe predstavlja značajan teret građanima s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, te da ju je nužno uskladiti s umanjenom platežnom moći građana.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture Zoran Šikić je na sjednici Odbora kazao da su od donošenja Zakona o HRT-u 2003. do danas nastupile znatne promjene u načinu određivanja sadržaja funkcije javne televizije te tehnološki razvitak.
Također, Zakon o elektroničkim medijima omogućuje HRT-u proizvodnju i emitiranje specijaliziranog radijskog i televizijskog programa radi ostvarivanja njezine uloge javne televizije.
Šikić je dodao i da su nastupile značajne promjene u unutarnjoj organizaciji javnih televizija u Europi, te se traži funkcionalniji pristup obavljanja djelatnosti u novim tržišnim okolnostima povećanog broja komercijalnih nakladnika, uz obvezu poštivanja pravila o državnim potporama, a imajući u vidu način financiranja javne televizije putem pristojbe i komercijalnih prihoda.
Najavio je skoro upućivanje u saborsku proceduru novoga Zakona o HRT-u.
Takvo obrazloženje za smanjenje prihoda HRT-a kao javnog servisa građana zasmetalo je Josipa Leku (SDP), koji je rekao da njegova stranka neće poduprijeti taj vladin prijedlog.
"Zakon treba ocijeniti kao paušalan i kao kaznu HRT-u u toku jedne poslovne godine", poručio je Leko. Zamjerio je predlagatelju da ni Saboru niti javnosti nije predočio financijske i statističke pokazatelje na kojima temelji procjene da će HRT, unatoč smanjenju prihoda, moći i dalje zadovoljavati javni servis građana, ocijenivši da takve analize vlada nije ni izradila.
"Zar smo mi nedostojni dobiti te podatke da bi mogli odlučivati o zakonu", upitao je Šikića, koji je odbacio njegove tvrdnje, istaknuvši da vlada zakonske izmjene i novi zakon radi u kontekstu trenutne gospodarske situacije.
Iako u zakonu stoji da bi se smanjenje pristojbe počelo primijenjivati od 1. kolovoza, Vlada je uputila amandman po kojemu bi se primjena zakonskih izmjena odgodila do 1. studenoga, kako bi HRT do tada izradio program preustroja i plan podmirenja nepodmirenih obveza državi i dobavljačima.
Najvažnije tri teme pristupnih pregovora Hrvatske i Europske komisije unutar Poglavlja 8 "Politika tržišnog natjecanja" bit će brodogradnja, industrija čelika i financiranje Hrvatske radiotelevizije, rekla je danas predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec na okruglom stolu magazina Banka i Poslovnog dnevnika "Zaštita tržišnog natjecanja".
Očekuje se da će to poglavlje uz još dva (pravosuđe te vanjska i obrambena politika) biti otvoreno sutra.
Spevec podsjeća da restrukturiranje državnih brodogradilišta nije stvar pregovora i da se ono mora provesti tako da se omogući poslovanje bez nedozvoljenih državnih subvencija.
Takve subvencije zabranjene su u Europskoj uniji i morale su ih ukinuti i druge zemlje, a neke su čak odustale od strateškog poticanja brodogradnje, kaže Spevec.
"Ni mi nećemo moći eskivirati - brodogradilišta koja se ne budu mogla restrukturirati morat će krenuti putem stečaja", napomenula je.
Kod industrije čelika predmet pregovara bit će subvencije koje država daje Željezari Split, a kod Hrvatske radiotelevizije očekuje se da će glavna tema pregovora sa Bruxellesom biti RTV pretplata.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je, podsjeća Spevec, utvrdila da je RTV pristojba državna potpora, no kaže i da je zakon o HRT-u, koji je u proceduri, u skladu sa zahtjevima Europske komisije.
U Agenciju je, kaže Spevec, stigla neslužbena potvrda da je prijedlog zakona o HRT-u s aspekta državnih potpora usklađen sa zakonodavstvom Unije.
Na okruglom stolu bilo je riječi i o novom Zakonu o tržišnom natjecanju koji stupa na snagu 1. listopada, a kao značajne novine označene su mogućnost nenajavljenog nadzora AZTN-a te davanje ovlasti Agenciji za izravno kažnjavanje prekršitelja, to jest bez sudske odluke. Ta mogućnost uvodi se od početka 2011. godine.
Vlada, naime, drži da sadašnja visina pristojbe predstavlja značajan teret građanima s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, te da ju je nužno uskladiti s umanjenom platežnom moći građana.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture Zoran Šikić je na sjednici Odbora kazao da su od donošenja Zakona o HRT-u 2003. do danas nastupile znatne promjene u načinu određivanja sadržaja funkcije javne televizije te tehnološki razvitak.
Također, Zakon o elektroničkim medijima omogućuje HRT-u proizvodnju i emitiranje specijaliziranog radijskog i televizijskog programa radi ostvarivanja njezine uloge javne televizije.
Šikić je dodao i da su nastupile značajne promjene u unutarnjoj organizaciji javnih televizija u Europi, te se traži funkcionalniji pristup obavljanja djelatnosti u novim tržišnim okolnostima povećanog broja komercijalnih nakladnika, uz obvezu poštivanja pravila o državnim potporama, a imajući u vidu način financiranja javne televizije putem pristojbe i komercijalnih prihoda.
Najavio je skoro upućivanje u saborsku proceduru novoga Zakona o HRT-u.
Takvo obrazloženje za smanjenje prihoda HRT-a kao javnog servisa građana zasmetalo je Josipa Leku (SDP), koji je rekao da njegova stranka neće poduprijeti taj vladin prijedlog.
"Zakon treba ocijeniti kao paušalan i kao kaznu HRT-u u toku jedne poslovne godine", poručio je Leko. Zamjerio je predlagatelju da ni Saboru niti javnosti nije predočio financijske i statističke pokazatelje na kojima temelji procjene da će HRT, unatoč smanjenju prihoda, moći i dalje zadovoljavati javni servis građana, ocijenivši da takve analize vlada nije ni izradila.
"Zar smo mi nedostojni dobiti te podatke da bi mogli odlučivati o zakonu", upitao je Šikića, koji je odbacio njegove tvrdnje, istaknuvši da vlada zakonske izmjene i novi zakon radi u kontekstu trenutne gospodarske situacije.
Iako u zakonu stoji da bi se smanjenje pristojbe počelo primijenjivati od 1. kolovoza, Vlada je uputila amandman po kojemu bi se primjena zakonskih izmjena odgodila do 1. studenoga, kako bi HRT do tada izradio program preustroja i plan podmirenja nepodmirenih obveza državi i dobavljačima.
Najvažnije tri teme pristupnih pregovora Hrvatske i Europske komisije unutar Poglavlja 8 "Politika tržišnog natjecanja" bit će brodogradnja, industrija čelika i financiranje Hrvatske radiotelevizije, rekla je danas predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec na okruglom stolu magazina Banka i Poslovnog dnevnika "Zaštita tržišnog natjecanja".
Očekuje se da će to poglavlje uz još dva (pravosuđe te vanjska i obrambena politika) biti otvoreno sutra.
Spevec podsjeća da restrukturiranje državnih brodogradilišta nije stvar pregovora i da se ono mora provesti tako da se omogući poslovanje bez nedozvoljenih državnih subvencija.
Takve subvencije zabranjene su u Europskoj uniji i morale su ih ukinuti i druge zemlje, a neke su čak odustale od strateškog poticanja brodogradnje, kaže Spevec.
"Ni mi nećemo moći eskivirati - brodogradilišta koja se ne budu mogla restrukturirati morat će krenuti putem stečaja", napomenula je.
Kod industrije čelika predmet pregovara bit će subvencije koje država daje Željezari Split, a kod Hrvatske radiotelevizije očekuje se da će glavna tema pregovora sa Bruxellesom biti RTV pretplata.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je, podsjeća Spevec, utvrdila da je RTV pristojba državna potpora, no kaže i da je zakon o HRT-u, koji je u proceduri, u skladu sa zahtjevima Europske komisije.
U Agenciju je, kaže Spevec, stigla neslužbena potvrda da je prijedlog zakona o HRT-u s aspekta državnih potpora usklađen sa zakonodavstvom Unije.
Na okruglom stolu bilo je riječi i o novom Zakonu o tržišnom natjecanju koji stupa na snagu 1. listopada, a kao značajne novine označene su mogućnost nenajavljenog nadzora AZTN-a te davanje ovlasti Agenciji za izravno kažnjavanje prekršitelja, to jest bez sudske odluke. Ta mogućnost uvodi se od početka 2011. godine.