Odjeci izbora: Bandić izgubio i na Ustavnom sudu!

Ustavni sud ustvrdio je da "ne postoje formalne pretpostavke" za njegovo postupanje u povodu zahtjeva nezavisnoga predsjedničkog kandidata Milana Bandića, koji je tražio nadzor i očitovanje tog suda o DIP-ovoj zabrani njegova televizijskoga promidžbenog spota: "Stop crvenoj Hrvatskoj!"

Ustavni sud odluku je donio na današnjoj sjednici na kojoj je formalnopravno nedopuštenim ocijenio i zahtjev predsjedničke kandidatkinje Vesne Škare-Ožbolt koja je upozoravala na navodno neustavno i nezakonito postupanje televizija "RTL" i "Nova TV" te "Večernjeg lista" i "Jutarnjeg lista" u provedbi njihovih uređivačkih politika u vezi s predstavljanjem kandidata. Vesna Škare-Ožbolt smatra da su ti mediji javno i otvoreno favorizirali samo pojedine kandidate.

Nazadovoljan što mu je DIP četiri dana prije drugog kruga izbora zabranio spot, Bandić je od Ustavnog suda zatražio nadzor "nad provođenjem izbora za predsjednika Republike Hrvatske", to jest odluke DIP-a koji je spot zabranio pošto je to zatražio izborni stožer Ive Josipovića.

DIP je, naime, ocijenio da su u spotu iz konteksta izdvojene Josipovićeve riječi "mapu Hrvatske potpuno zacrveniti" te da je riječ o nedopuštenome i nekorektnom načinu izborne promidžbe. Bandić je to, pak, ocijenio cenzurom i kršenjem prava na slobodnu promidžbu i obavještavanje javnosti i o onome što u svojoj promidžbi predlaže protukandidat.

Ustavni suci zaključili su, pak, da ni Ustavni zakon o Ustavnom sudu ni Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske ne propisuju pravno sredstvo protiv odluka DIP-a, donesenih u provedbi nadzora pravilnosti izborne promidžbe. Ti nadzorni postupci nisu ustrojeni u dva stupnja pa Ustavni sud nije mjerodavno drugostupanjsko tijelo u postupcima nadzora pravilnosti izborne promidžbe koje provodi DIP. Dakle, ne postoje formalne pretpostavke za njihovo postupanje u konkretnoj stvari, zaključili su ustavni suci.

No, pritom su istaknuli da je iz prakse Ustavnog suda razvidno da DIP ima ovlast u postupku nadzora nad pravilnošću izbora, uključujući i izbornu promidžbu, poduzimati sve mjere koje smatra "odgovarajućim" radi zaštite pravilnosti izbornog postupka.

Nesporno je, dakle, da DIP ima pravo zabranjivati videospotove kandidata u svim vrstama izbora ako smatra da oni "predstavljaju povredu dopuštenoga i korektnog načina izborne promidžbe", ustvrdili su ustavni suci. No, pritom su istaknuli i da podnesak koji je DIP-u podnio Josipovićev izborni stožer formalnopravno nije bio valjan jer ga nije podnio kandidat nego neovlaštena osoba, direktor njegove kampanje Mirando Mrsić.

S obzirom na to da je Bandićev podnesak zaprimljen dan nakon izbora i da se rezultati izbora čine nespornim, Ustavni sud nije smatrao potrebnim ispitivati je li DIP, u nedostatku formalnopravno valjanog zahtjeva za provedbom nadzora, imao ovlast provesti postupak po službenoj dužnosti.

Ustavni suci ustvrdili su i da izborno zakonodavstvo ne sadržava objektivna mjerila kojima bi se DIP bio obvezan voditi u procjeni poštuju li kandidati normativni standard "pravilnosti izborne promidžbe".

Nepostojanje objektivnih mjerila, međutim, nije propust DIP-a nego zakonodavca. Zbog tog, ali i mnogih drugih propusta u izbornome zakonodavstvu, Ustavni sud odlučio je poslati posebno izvješće Hrvatskome saboru.

Odlučujući da i u slučaju Vesne Škare-Ožbolt "ne postoje formalne pretpostavke" za njihovo postupanje, ustavni suci također su upozorili da je zakonodavac kriv što u izborno zakonodavstvo nisu propisana objektivna mjerila kojima bi se mediji, ali i neposredni sudionici u izborima te tijela mjerodavna za nadzor nad pravilnošću, zakonitošću ili ustavnošću izbora, bili obvezni voditi u procjeni zadovoljava li urednička politika određenih vrsta medija normativni standard "jednakih uvjeta" za izlaganje programa i obavljanje izborne promidžbe kandidata na izborima.