Optužbe za korupciju i kriminal na HRT-u

Munir Podumljak, predsjednik Partnerstva za društveni razvoj, medijima i Programskom vijeću HRT-a poslao je dopunu zahtjeva za razrješenjem s dužnosti Vanje Sutlića i Hloverke Novak Srzić od 19. studenog 2009. Dopunu prenosimo u cijelosti.

"Poštovane/i, dostavljamo vam dopunu zahtjeva Partnerstva za društveni razvoj za razrješenjem Hloverke Novak Srzić i Vanje Sutlića od 19. studenog 2009. S obzirom na razvoj događaja između dvije sjednice Programskog vijeća HRT-a, s obzirom da su Vanja Sutlić i Hloverka Novak Srzić u potpunosti negirali vlastitu odgovornost za nastalo stanje na HRT/HTV-u te s obzirom na nedavne javne istupe Hloverke Novak Srzić, želimo vas informirati o stvarnom činjeničnom stanju i razlozima koji su ostali na margini rasprave, a zbog kojih razloga Hloverka Novak Srzić kao i Vanja Sutlić moraju biti razrješeni sa svojih dužnosti.

Cenzura i sumnje u zaštitu interesa korupcije i organiziranog kriminala

Neosporno je da su postupci Hloverke Novak Srzić i Vanje Sutlića doveli do sankcioniranja novinara Denisa Latina, Aleksandra Stankovića, Ane Jelinić, Roberta Zubera, Lele Knežević, Ivane Dragičević Veličković, Sanje Mikleušević Pavić, Zorana Šprajca i drugih. Iz svih dostupnih dokumenata i odluka tijela HRT-a također je neosporno da su nevolje navedenih novinara počele kada su objavili informacije o sumnjama u korupciju, organizirani kriminal, spregu organiziranog kriminala i politike, ili su progovorili o postupanjima i ponašanjima vodstva HRT-a.

Iz intervjua koje smo obavili s dijelom sankcioniranih novinara, te temeljem podataka iz prijava građana koje smo zaprimili u okviru Projekta praćenja i dokumentiranja slučajeva kojeg kontinuirano provodimo od proljeća 2003. godine, vidljivo je da vodstvo HRT-a na čelu s Vanjom Sutlićem do sada nije na zadovoljavajući način odgovorilo na legitimne pritužbe svojih zaposlenika na stanje na HRT-u. To se posebice odnosi na sumnje u koruptivna ponašanja unutar HRT-a i na rad i ponašanje Hloverke Novak Srzić koje su dolazile do glavnog ravnatelja HRT-a a o kojima je raspravljalo i Programsko vijeće HRT-a.

Primjetno je i da novinarkama koje se sumnjičilo za sukob interesa, ili ih se opravdano dovodilo u vezu s počiniteljima kaznenih djela ili pripadnicima krim miljea (predmeti novinarki Dijane Čuljak Šelebaj, Tončice Čeljuske i Ivane Šikić) Hloverka Novak Srzić nije odredila sankcije, smjenu, suspenziju ili neku drugu mjeru kao što je to činila s ranije navedenim novinarima/kama. Zahtjevi za utvrđivanjem činjenica u spornim situacijama (na primjer, mogući sukob interesa Dijane Čuljak Šelebaj) ostali su bez epiloga kao što se nije utvrdilo niti u koliko joj je mjeri i iz kojih interesa Hloverka Novak Srzić reagirala gotovo zaštitnički u ovim spornim situacijama.

Neosporno je da je Hloverka Novak Srzić vršila pritisak na novinare Denisa Latina, Aleksandra Stankovića, Anu Jelinić i druge u smislu određivanja tema u emisijama koje su vodili, izbora gostiju, te dozvoljene i nedozvoljene kritike obnašatelja vlasti u RH. I o tome je Programsko vijeće HRT-a raspravljalo u više navrata. U intervjuima koje smo obavili s dijelom sankcioniranih novinara, iz zapisnika sa sjednica Programskog vijeća HRT-a, te prema medijskim izvješćima, posebice spornim gostima Hloverka Novak Srzić smatra Gordana Malića, Darka Petričića, Tomislava Klauškog, Ivana Đikića, Roberta Matijevića, Hrvoja Appelta, Munira Podumljaka, Natašu Škaričić, Dragutina Lesara, don Ivana Grubišića, Zorana Šanguta, pokojnog branitelja Petra Preradovića i druge i to kada je smatrala da bi se navedeni gosti mogli kritički izjašnjavati spram raznih razina vlasti. Ovaj pritisak vršio se na raspravama na kolegiju, izravnim pozivima na razgovore „jedan na jedan“ novinarima i novinarkama u ured, kritiziranjem novinara poslije emitiranja emisija ili priloga koje je glavna urednica smatrala spornima, a sve kako bi se osiguralo da navedene osobe ne dođu ponovo u priliku sudjelovati u emisijama HTV-a.

Hloverka Novak Srzić iznosila je svoje mišljenje o nekima od ovih osoba i pred Programskim vijećem HRT-a. Glavna urednica Informativnog programa svoje je stavove najčešće obrazložila time što neki od gostiju zastupaju određeni svjetonazor („ljevičari“ po njenim vlastitim izjavama). No, zabrana iznošenja svjetonazora na javnoj televiziji u suprotnosti je s Ustavom RH, Zakonom o HRT-u, te Etičkim kodeksom HRT-a.

Druga teza Hloverke Novak Srzić je kako se radilo o osobama povezanima s obavještajnim službama, „sumnjivim“ stranim državljanima i slično. Kako nemam uvid u životopise ostalih p(r)ozivanih gostiju na HRT-u, mogu samo za sebe jamčiti pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću, da nikada u svom životu nisam bio doušnikom, suradnikom ili zaposlenikom bilo koje obavještajne službe pa je stoga ovakvo „etiketiranje“ od strane glavne urednice potpuno proizvoljno i bez ijednog dokaza.

Što se tiče „nepodobnosti“ stranih državljana, moramo podsjetiti Hloverku Novak Srzić da su strani državljani nastanjeni u Republici Hrvatskoj jednaki pred ustavom i zakonom, institucijama i tijelima RH. Dakle, dok se ustav i zakoni ne promijene na način koji bi odgovarao svjetonazoru Hloverke Novak Srzić, navedeno ne može niti smije biti razlogom zabrane gostovanja u emisijama HRT-a. Također je važno naglasiti da u svim javnim istupima vezanima uz korupciju i organizirani kriminal zastupam stavove Partnerstva za društveni razvoj (organizacije registrirane 1999. u Zagrebu koja je među ostalih 27 provela i jedan međunarodni i jedan nacionalni antikorupcijski CARDS projekt i kojoj je regionalni anitkorupcijski IPA projekt upravo odobrila Europska komisija u Briselu) a o kojima raspravlja i koje odobrava izvršni odbor udruge.

Nadalje, Hloverka Novak Srzić svoje pritiske često pravda „nedostatkom dokaza“ osoba koje govore o korupciji i organiziranom kriminalu. Ovu praksu smatramo ozbiljnom manipulacijom tijela HRT-a i manipulacijom javnosti. Najsvježiji je primjer u kojem je glavna urednica na zadnjoj sjednici Programskog vijeća HRT-a nekredibilnim gostom proglasila Željka Jovanovića, predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalne antikorupcijske strategije i to stoga jer „nije uzeo dokumentaciju od HAC-a“. Dokumentaciju je imao Jurica Prskalo kojeg je ta činjenica, prema kriterijima Hloverke Novak Srzić, činila kredibilnim gostom. Danas ovaj „kredibilni gost s dokumentacijom“ zajedno s još četvoro svojih kolega sjedi u istražnom zatvoru u Zagrebu.

Ovdje moram naglasiti kako sam prije gostovanja u emisijama HTV-a novinarima dao relevantnu dokumentaciju o sumnjama u kriminal, korupciju ili druge nečasne radnje. Iako je bilo pokušaja da se tužbama za klevetu odgovorne osobe iz politike „operu“ od odgovornosti i diskreditiraju djelovanje udruge Partnerstvo za društveni razvoj, sve smo ove postupke (njih ukupno 6) bilo pravomoćno bilo nepravomoćno dobili. Dakle sud je utvrdio u svakom pojedinom slučaju da je za iznošenje naših optužbi postojao osnov, a što očigledno nije relevantno za kreiranje mišljenja o vjerodostojnosti gostiju od strane Hloverke Novak Srzić. Prema dostupnim informacijama isto (oslobađanje u slučajevima tužbi za klevetu) vrijedi za Hrvoja Appelta, Roberta Matijevića, don Ivana Grubišića, i ostale koje Hloverka Novak Srzić proziva za nedostatak dokaza i nevjerodostojnost. Nadalje, Hloverka Novak Srzić je prema izjavama dijela novinara Informativnog programa HTV-a, za dio gostiju u emisijama HRT-a navodila da se radi o „psihički nestabilnim osobama“, odnosno „besprizornicima“, a za što nije imala niti jedan jedini valjani dokaz, već je svoj obezvrjeđujući stav prema gostima pokušala nametnuti novinarima koji su emisije radili.

Stoga tražimo od Hloverke Novak Srzić ili bilo kojeg drugog zaposlenika/ce HRT-a ili članova Programskog vijeća da izvedu dokaze ili bar osnovanu sumnju da smo mi ili bilo tko drugi od navedenih osoba, izmislili slučajeve koje smo prezentirali javnosti, odnosno da se izvedu dokazi ili osnovana sumnja da neosnovano napadamo dužnosnike i dužnosnice različitih službi, institucija i ustanova u RH a što glavna urednica najčešće koristi kao obrazloženje za zabranu gostovanja u emisijama HTV-a.

Dakle, postoji osnovana sumnja da je Hloverka Novak Srzić u navedenim slučajevima vršila pritisak na novinare i novinarke Informativnog Programa HTV-a bez uporišta u zakonima i općim i upravnim aktima HRT-a, pritom lažno prikazujući razloge njezinih intervencija pred tijelima HRT-a i u javnim istupima.

Darko Petričić – mali prilog koji je digao veliku prašinu - što sad Bandić ima s tim?

Po vlastitom priznanju Hloverka Novak Srzić i Dražen Majić inzistirali su na objavi priloga o Darku Petričiću u Dnevniku HTV-a. Ovdje smatramo posebno interesantnim sadržaj cijelog predmeta koji je na neki način ostao na margini medijskih izvješća. Naime, za razumijevanje cijele situacije važno je naglasiti da se sporna vijest o „pravomoćnoj presudi protiv Darka Petričića“ objavila u Dnevniku HTV-a tek nakon što je Darko Petričić objavio činjenicu da je Grad Zagreb, odnosno Milan Bandić poklonio gradsko zemljište HRT-u i to je doveo u vezu s istraživanjem prema kojem je predsjednički kandidat Milan Bandić favoriziran u emisijama HTV-a.

Bez namjere da donosimo kvalitativne sudove o Darku Petričiću, važno je naglasiti kako je pravomoćna presuda protiv njega donesena u građanskoj parnici, dakle ne radi se o presudi u kaznenom postupku koja bi ga „automatski diskvalificirala“ kao osobu koja se ne može baviti istraživanjima korupcije i organiziranog kriminala.

Navedeno poklanjanje zemljišta je neosporno. Radi se o odluci Grada Zagreba, Klasa 944-01/09-01/52 Ur Broj: 251-03-02/1-09-2 od 21. svibnja 2009. godine koju je potpisao Milan Bandić i kojom se HRT-u poklanja 5912 četvornih metara zemljišta vrijednog više milijuna eura, na atraktivnoj lokaciji oko zgrade HRT-a na Prisavlju.

Istom odlukom Milan Bandić oživljava Ugovor o međusobnim pravima i obavezama između HRT-a i Grada Zagreba reg. br. 140-124/351 od 29.05.1995. Sadržaj ovog ugovora nije dostupan javnosti i nije moguće utvrditi o kakvim se točno odnosima radi, a to je nešto što bi javnost uvijek, a pogotovo u situaciji koja u izravnu vezu dovodi HRT i jednog predsjedničkog kandidata, trebala znati.

Isto tako, neosporno je da je Grad Zagreb vlasnik Doma za stare i nemoćne Ksaver čiji je odvjetnik reagirao na istup Darka Petričića. Neosporno je da linijom „zapovjedne odgovornosti“ domom Ksaver upravlja Zvonimir Šostar, pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje i član izbornog stožera Milana Bandića. Neosporno je dakle, i da sam predsjednički kandidat Milan Bandić sukladno zakonu i općim i upravnim aktima Grada Zagreba, putem instrumenata moći kojima kao gradonačelnik raspolaže, može utjecati na bilo koju odluku doma Ksaver.

U sudskom postupku tužbe za klevetu kojeg je Milan Bandić vodio protiv troje djelatnika udruge Partnerstvo za društveni razvoj, dokazano je da čelnici Grada Zagreba, i to upravo Zvonimir Šostar u ime Milana Bandića, imaju običaj na taj način reagirati prema medijima. U navedenom sudskom postupku utvrđeno je kako je Zvonimir Šostar uspio intervencijom kod tadašnje glavne urednice Večernjeg lista zabraniti objavu članaka o korupciji u sklopu akcije „Stop korupciji“ koju su 2003. zajednički provodili udruga Partnerstvo za društveni razvoj i Večernji list (upravo zbog obrade tema o korupciji i kriminalu u domovima za stare i nemoćne osobe kojima je osnivač ili vlasnik Grad Zagreb).

Dakle, u navedenoj situaciji napada na Darka Petričića, nakon što je on objavio vjerodostojne činjenice o poklanjanju gradskog zemljišta HRT-u i izrekao opravdanu sumnju, postavlja se opravdano pitanje - što sad Bandić ima s tim? Isto tako postavlja se i pitanje tko još u vodstvu HRT-a ima nešto s tim? Smatramo kako se ovdje radi o zatvorenom krugu indicija čije bi pojašnjavanje trebalo pokrenuti Programsko vijeće HRT-a kako bi se istražio navedeni postupak i utvrdile sve relevantne činjenice.

Obzirom da se dio opisanih radnji može smatrati i kažnjivima prema Kaznenom zakonu RH, pozivamo i Državno odvjetništvo RH da postupi po predmetnim sumnjama i o svojim nalazima izvjesti javnost i tijela HRT-a.

U svakom slučaju, iz onih činjenica koje su neosporne (postojanje dokumenta o poklanjanju zemljišta, rezultati istraživanja koji ukazuju na favoriziranje predsjedničkog kandidata Milana Bandića, objava spornog priloga u Dnevniku HTV-a) proizlazi još jedan od osnova za pokretanje postupka za razrješenje Hloverke Novak Srzić i Vanje Sutlića.

Makarska na HTV-u - važno otvaranje sportskog objekta, nevažne sumnje u korupciju i protuzakonitosti u radu članova gradske uprave Posebice je važno naglasiti da je Glavna urednica informativnog programa HTV-a Hloverka Novak Srzić jedino dosljedna u nedosljednoj primjeni kriterija prema kojima donosi odluke, postavlja zathjeve tijelima HRT-a ili javno istupa.

U emisiji HTV-a „Lijepom našom“ koju vodi Branko Uvodić, objavljen je prilog o otvorenju sportske dvorane u Makarskoj tjedan dana prije lokalnih izbora 2009. - u gradu u kojem je danas dogradonačelnik otac Hloverke Novak Srzić, tadašnji kandidat na izborima, a što predstavlja opravdanu sumnju u sukob interesa. Programsko vijeće HRT-a ovu situaciju nije razriješilo na adekvatan način.

Neosporna je činjenica da je gđa. Jasna Uvodić supruga voditelja emisije „Lijepom našom“ Branka Uvodića istovremeno i tajnica Hloverke Novak Srzić. Dakle, neosporno je da Hloverka Novak Srzić, kako to Zakon o sprečavanju sukoba interesa kaže, bila u poziciji da je mogla utjecati na koncepciju i objavljivanje navedene emisije i neosporno je da tijela HRT-a nikada nisu razriješila ovu situaciju na za javnost zadovoljavajući način. Naime, osnovano se sumnja da je Hloverka Novak Srzić iskoristila svoj položaj i ovlasti kako bi bliskoj osobi (ocu) pogodovala u predizbornoj kampanji. Praćenje otvorenja sportske dvorane u Makarskoj na kojem se pojavila većina dužnosnika HDZ-a opravdano se može smatrati pogodovanjem HTV-a jednoj od stranaka koje sudjeluju u izborima, odnosno izbornom promidžbom koju su platili građanke i građani RH i koja nije prikazana kao donacija HRT-a HDZ-u u službenim izvješćima. Dakle, osnovano se sumnja da je Hloverka Novak Srzić iskoristila svoj utjecaj u javnoj insituciji kako bi priskrbila korist članovima svoje obitelji i političkoj opciji kojoj isti pripadaju.

Iako je očito da je za HTV otvorenje dvorane u Makarskoj nacionalno pitanje koje zaslužuje mjesto u programu, dugogodišnje ozbiljne optužbe na rad gradske uprave u Makarskoj, uključujući i sumnje u zakonitost odluka oca glavne urednice Informativnog programa, nisu takva tema. Naime, neosporna je činjenica da su se članovi obitelji Hloverke Novak Srzić (brat i otac) kod izgradnje apartmanske zgrade u Makarskoj našli na udaru susjeda i podnesene su pritužbe na bespravnu gradnju i sumnju u protuzakonit upis dijela vlasništva na kojem je objekt izgrađen, kao i sumnju da je sporni objekt izvan gabarita predviđenih lokacijskom i građevinskom dozvolom.

Neosporna je činjenica da se neposredni susjed Zlatko Marinović u zakonskom roku žalio na izdavanje lokacijske dozvole. Ministarstvo zaštite okoliša nije postupilo po žalbi (opravdali su se da se „prvotni zathjev negdje zagubio“). Neosporna je činjenica da je Zlatko Marinović Ministarstvu zaštite okoliša pravovremeno podnio 26 predstavki vezano uz navedeni predmet, a na koje nije dobio odgovor (svi dokumenti dostupni u udruzi Partnerstvo za društveni razvoj). Podsjećamo da Hloverka Novak Srzić nikad nije negirala svoje prijateljstvo s ministricom Matulović Dropulić, dapače istim se i javno hvalila.

Neosporna je činjenica da je udruga Partnerstvo za društveni razvoj prije 8 mjeseci obaviještena od strane Upravnog suda RH u dopisu broj 10 Su-1721/2008-2 u predmetu zahtjeva za poništenje akata (izdavanje lokacijske dozvole za investitore Novak/Puharić), a koji se temelji na sumnji u falsificirane dokumente, da je „navedeni predmet dodijeljen u rad na rješavanje po žurnom postupku“. Do današnjeg dana, bez obzira na „žurni postupak suda“ nema sudske odluke u navedenom predmetu.

Neosporna je činjenica da su obitelji Puharić i Novak, brakom brata Hloverke Novak Srzić i kćeri Polde Puharića ušle u obiteljske odnose. Neosporna je činjenica da su obitelji Puharić i Novak u poslovnim odnosima, odnosno da su suinvestitori na spornoj apartmanskoj zgradi.

Neosporna je činjenica da su Blaž Petrović, putem supruge Mirjane, te obitelj Puharić (s kojom je Rade Novak, brat Hloverke Novak Srzić obiteljski povezan) vlasnici enormno velikog zemljišta u zelenoj zoni u katastarskoj općini Veliko brdo (Makarska). Samo je Mirjana Petrović vlasnica 16.312 četvornih metara zemljišta, a površina u vlasništvu obitelji Puharić je višestruko veća. Neosporno je da je zemljište kupljeno po niskoj cijeni u vrijeme dok se na navedenom području nije moglo ništa graditi obzirom da se nalazi u zelenoj zoni. Neosporna je činjenica da su u proteklih godinu, dvije upravo na navedenim lokacijama učestali požari i da su izgorile stotine hektara šume. Neosporna je činjenica da je Grad Makarska (u kojem je dogradonačelnik otac Hloverke Novak Srzić, a koji je zainteresirana strana jer je u rodbinskom odnosu s obitelji Puharić) odmah nakon požara izgorjele površine prenamijenio u tzv. žute zone, dakle građevno zemljište, čime je vrijednost zemljišta uvećana višestruko i čime su obitelji Petrović, Puharić i Novak značajno uvećale svoje bogatstvo.

Neosporna je činjenica da je Blaž Petrović u bijegu u Bosni i Hercegovini zbog tužbi za pranje novca. Blaž Petrović bio je sumnjičen za sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji zajedno s Nikicom Jelavićem i ostalima. Neosporna je činjenica da je Blaž Petrović i dalje u poslovnim odnosima s Jelavićem i drugim osobama sumnjičenima za udruživanje u zločinačku organizaciju. Neosporna je činjenica da je novinarka Informativnog programa HTV-a Ivana Šikić bila u ljubavnoj vezi s Davorom Zečevićem koji je sumnjičen za sudjelovanje u istoj zločinačkoj organizaciji uz koju se povezivalo i Blaža Petrovića. Neosporna je činjenica da je Hloverka Novak Srzić na drugačiji način postupila u predmetu novinarke Ivane Šikić, nego što postupa u predmetima novinara kojima je izrekla sankcije.

Prema kaznenoj prijavi u USKOK-u, Blaž Petrović je vršio pritisak na susjede da odustanu od prijava i žalbi koje su podnosili protiv investitora Novak/Puharić, iako formalno-pravno Blaž Petrović nema nikakvog interesa u spornoj nekretnini. Prema prenesenim izjavama iz USKOK-a, predmet u kojem se inkriminiraju Novak/Puharić i Blaž Petrović se ne može dovršiti „jer je potrebno skupo vještačenje, a za koje u ovom trenutku nema novca jer je država u recesiji“. Bez obzira na pravorijek državnog odvjetništva, neosporno je da je za HTV od „nacionalnog interesa“ praćenje otvorenja sportske dvorane u Makarskoj. Neosporno je da je Hloverka Novak Srzić mogla utjecati na emitiranje emisije „Lijepom našom“ pred lokalne izbore 2009. Neosporno je da tijela HRT-a nisu nikada ozbiljno razmotrila sumnje u sukob interesa glavne urednice Informativnog programa HTV-a. Smatramo spornim da, ako je s jedne strane otvorenje sportske dvorane dovoljno važno da bude emitirano na HTV-u, zašto onda nije od nacionalnog interesa pratiti možda i jednu od najvećih afera pranja novca, korupcije i sprege politike i organiziranog kriminala koje se događa u istom tom gradu.

Upravo zbog neosporne pristranosti Hloverke Novak Srzić u praćenju važnih javnopolitičkih tema gdje se naglašavaju pozitivne strane i „uspjesi“ vladajućih struktura, a s druge strane se cenzuriraju kritičke emisije koje govore o problemima, sumnjama u korupciju i kriminal, Hloverka Novak Srzić ne može voditi Informativni program nacionalne televizije. Takvim pristupom kod javnosti se stvara pogrešan dojam a obzirom na učestalost „intervencija“ Hloverke Novak Srzić u emisije Informativnog programa, može se reći da Informativni program HTV-a hrvatsku javnost dovodi u zabludu. Vanja Sutlić, pored odgovornosti za upitnu provedbu postupaka javne nabave, odgovoran je što nije ranije reagirao u predmetu Hloverke Novak Srzić, što nije spriječio daljnje nanošenje štete HRT-u te se također mora razriješiti dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a. Kako se ured Vanje Sutlića odnosi spram pitanja transparentnosti u poslovanju HRT-a, pa time i prema antikorupciji, najbolje govori odgovor koji smo dobili na zahtjev za informacijama u kojem smo tražili informacije o natječajima za popunu radnih mjesta u sklopu HRT-a i ukupan broj novozaposlenih osoba i radna mjesta na koje su raspoređene u periodu 1.1.2006 – 31.12.2008: Na naš upit savjetnica glavnog ravnatelja HRT-a Melita Pamuković u dopisu od 14. svibnja 2009. odgovara: „Podatke ne možemo dostaviti jer iz vašeg dopisa nisu jasni ciljevi i svrha projekta o kojem govorite, kao ni uporaba podataka koje tražite ...“ .

Dakle podaci o novozaposlenim osobama i objavljenim natječajima na HRT-u su tajna. Opravdano se u ovom slučaju postavlja pitanje, što je uopće javno u poslovanju javne televizije i do kad će stanje biti takvo kakvo jest. Obzirom na sve navedeno, od Programskog vijeća HRT-a tražimo da postupi prema našem zahtjevu od 19. studenog za kojeg smo do ovog trenutka prikupili ukupno 5.490 potpisa građanki i građana RH.

Isto tako, tražimo od Etičkog povjerenstva HRT-a da prema našem zahtjevu utvdi odgovornost Hloverke Novak Srzić za kršenje Etičkog kodeksa HRT-a."