Pahor sa svim reformama krenuo prije izbora, Kosor ni s jednom

U istraživanjima javnog mišljenja Pahorova vlada u Sloveniji stoji jednako loše kao i Kosoričina u ovdašnjim anketama. Kada bi se izbori održali danas, i u Sloveniji i u Hrvatskoj došlo bi do smjene vlasti, ili bi barem rezultirali velikom promjenama u vladajućim koalicijama.

Većina Slovenaca prije svega je nezadovoljna kako je Pahorova vlada kormilarila zemljom od početka gospodarske krize. Razlozi njihova nezadovoljstva vrlo su slični onima zbog kojih i hrvatski građani daju negativne ocjene Kosoričinoj vladi, iako se u Sloveniji kriza primirila još u drugoj polovini prošle godine, a statistički podaci počeli su pokazivati da je slovensko gospodarstvo izašlo iz recesije i počelo se oporavljati.

I u prvom ovogodišnjem kvartalu slovensko gospodarstvo bilježi blagi rast, nezaposlenost je zauzdana, izvoz je za petinu veći nego lani, industrijska proizvodnja je porasla, ali ništa od toga nije utjecalo da anketirani građani vrate povjerenje u Pahorovu vladu. I Kosoričina je vlada u istoj koži, ali su hrvatski gospodarski pokazatelji još uvijek na silaznoj putanji ili stagniraju i tek ponešto rastu. Kada se usporede i mjere koje je Pahorova vlada poduzimala kako bi Slovenija lakše prebrodila krizu s onima koje je Kosoričina vlada povlačila u vremenskom tjesnacu nakon što ju je bivši premijer Ivo Sanader ostavio na cjedilu ne poduzevši nijednu antirecesijsku mjeru, onda bi Slovenci zapravo trebali biti puno zadovoljniji svojom vladom.

Svjedoči o tome i nedavno objavljena Kosoričina analiza provedbe Programa gospodarskog oporavka te sličan pregled provođenja protukriznih mjera koji je Pahorova vlada objavila prošle jeseni u kojem je popisala mjere što ih je u svakom od svojih resora poduzimala od početka krize 2008. godine do prošloga ljeta. Uz svaku od poduzetih mjera Pahorova je vlada navela i svotu kojom je financirano njezino provođenje.

Manja neporezna davanja

Ako se iz antirecesijskih mjera Kosoričine vlade izuzme prošlogodišnje ukidanje kriznog poreza kojim je gospodarstvu „ostavljeno“ 1,9 milijardi kuna, koliko mu je prethodno „oduzimane“ radi spašavanja državnog proračuna, onda je najvrjednije mjera kojom je Kosoričina vlada rasteretila hrvatske kompanije smanjenje neporeznih davanja u iznosu oko 500 milijuna kuna.

Pahorova je vlada, pak, u dvije krizne godine za „zamrzavanje“ poreznih i neporeznih davanja iz proračuna samo za subvencioniranje skraćenog radnog tjedna i privremenog slanja radnika na čekanje kompanijama izdvojila 120 milijuna eura, a još 14 milijuna eura za otpremnine i samozapošljavanje viška radnika. Dok je Kosoričina vlada smanjivala prava i naknade za nezaposlene na zavodu za zapošljavanje, Pahorova je uz rast nezaposlenosti povećala naknade za nezaposlene pa je u prošloj i pretprošloj godini za naknade nezaposlenima izdvojila 415 milijuna eura te još oko 225 milijuna eura za programe njihova zapošljavanja. Kad se tim iznosima dodaju svote planirane za ovu godinu, Pahorova će vlada za naknade i zapošljavanje nezaposlenih u tri godini utrošiti više od milijardu eura.

Nabrajanje mjera koje je slovensko Ministarstvo gospodarstva poduzimalo kako bi kompanijama olakšalo hrvanje s krizom bilo bi suhoparno, a i oduzelo bi previše novinskog prostora. No za ilustraciju, primjerice, u 2009. godini je za sufinanciranje kupnje nove tehnološke opreme izdvojilo 24,86 milijuna eura koje je dodijelila mikro, malim i srednjim tvrtkama. Njima je izdalo i jamstva u iznosu od 159 milijuna eura kako bi poboljšala svoju konkurentnost na tržištu te za financiranje obrtnih sredstava još 23,5 milijuna eura jamstava za osiguranje povoljnijih bankarskih kredita.

Žestoki otpori

Pahorova vlada je svoje proturecesijske mjere tabelarno predočila na 52 stranice. Pritom ih uz kratak opis pojedinačno navodi, kao i iznos uloženih proračunskih i drugih sredstava te komu se bile namijenjene i kakav je njihov učinak, odnosno koliko ih je tvrtki koristilo. Kosoričina vlada ne može na sličan način „položiti“ račune u provođenju svojih antirecesijskih mjera, jer ih ni približno nije toliko i tim intenzitetom provodila.

Pahorova vlada objavila je i svoje prioritete do kraja mandata, odnosno što će sve poduzeti u sljedećih godinu i nešto dana. Načelno gledajući, Kosoričina je vlada u svojemu programu gospodarskog oporavka upisala iste ili slične prioritete. Slovenska vlada se odlučila za šest prioriteta, a to su: konsolidacija javnih financija, poboljšanje uvjeta za poslovanje poduzeća, poboljšanje discipline plaćanja, poboljšanje odnosa na tržištu rada, efikasniji progon gospodarskog kriminala te strukturne reforme i institucionalne promjene.

No, Pahorova vlada nije ostala na načelnom definiranju prioriteta nego točno navodi koje će zakonske i druge promjene inicirati i donijeti i u kojim rokovima kako bi ih ostvarila. Nijedan rok nije ostavljen za poslije izbora, pa ni oni upisani uz reformske prioritete za koje je nužno promijeniti radno i slično zakonodavstvo što u pravilu izaziva žestoke otpore građana i sindikata, a i oporba ih dočeka kao priliku za potkopavanje i rušenje vladajućih.

Pahorova je vlada upravo ušla u završnicu kampanje uoči referenduma na kojem će biti potvrđena ili srušena njezina reforma mirovinskog sustava. Ankete su donedavno sugerirale da će ona sigurno pasti, ali kako se referendum približava, smanjuje se postotak onih koji se protive mirovinskoj reformi, a raste broj njezinih pristaša iako su protiv nje ustali svi sindikati, većina oporbenih stranaka, a umirovljenička stranka Desus zbog nje je izašla iz vladajuće koalicije i pridružila se protivnicima reforme.

Guraju do kraja

Neovisno o rezultatima referenduma, Pahorova vlada najavljuje da će pokušati izgurati svoj mandat do kraja, ali i da neće odustati ni od reformiranja i liberalizacije tržišta rada, odnosno od izmjena radnog zakonodavstva, kao ni od reforme zdravstvenog sustava iako i u Sloveniji mnogi tvrde da su u izbornoj godini takvi i slični potezi samoubilački. No, Borut Pahor i njegova vlada odlučili su, čini se, ići do kraja, valjda vođeni logikom da kad im je u anketama rejting već na niskim granama, onda više nemaju što puno izgubiti, pa ako i ne dobiju, iza njih će ostati promjene koje dugoročno mogu puno dobroga donijeti Sloveniji i njezinu gospodarstvu.

Za razliku od Pahorove, Kosoričina je vlada sve svoje reforme planirala za poslijeizborno razdoblje pokušavajući na taj način izbjeći izborni poraz koji, sudeći po anketama, gotovo ne može izbjeći. Ni HDZ-ova vladajuća koalicija neće od toga imati koristi, a još manje će se okoristiti Hrvatska i njezino gospodarstvo.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju. Ako se želite pretplatiti, to možete učiniti ovdje.