Pojednostavljeno odzimanje imovine kriminalcima

Nezakonito stečenu imovinu sudovi će od sada brže i jednostavnije oduzimati vlasnicima te je nakon pravomoćnosti presude prenositi u državno vlasništvo, što će im omogućiti Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem koji je danas stupio na snagu.

Iako se i dosad mogla oduzimati nezakonito stečena imovina po zakonima o kaznenom postupku te o USKOK-u, novi zakon, koji je Hrvatski sabor donio 15. prosinca, ocijenjen je kao jedinstven i učinkovit alat u borbi protiv organiziranoga kriminala i korupcije.

Zakon se temelji na načelu da nitko ne smije zadržati imovinsku korist koju je ostvario kaznenim djelom ili prekršajem, pri čemu je odluka o oduzimanju tako stečene imovine isključivo u ovlasti suda.

Sudskom odlukom kojom se utvrđuje krivnja utvrđivat će se i kolika je imovinska korist ostvarena te njezina novčana protuvrijednost, a kada odluka postane pravomoćna, te stvari (nekretnine i pokretnine) postaju državnim vlasništvom.

Novina je da će se zahtjev za oduzimanje tako stečene imovine moći uputiti prije, tijekom i nakon kaznenog postupka. Također, postupak oduzimanja moći će se nastaviti i nakon obustavljanja kaznenog postupka, a prepreka tom procesu neće biti ni smrt okrivljenika utvrdi li se da imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe.

U slučaju oslobađajuće presude ili odbijanja optužbe, odbija se i prijedlog oduzimanja imovinske koristi, a sud će tako postupiti i kada okrivljenik nije oslobođen optužbe za kazneno djelo, ali je imovinska korist potpuno obuhvaćena dosuđenim imovinsko-pravnim zahtjevom. Naime, sud i tijela po zakonu mogu postupati samo u odnosu prema dijelu imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom koji nije obuhvaćen imovinsko-pravnim zahtjevom.

Zakon obvezuje banke na dostavljanje podataka o financijskom stanju optuženika, a do pravomoćnosti presude zabranjuje im se isplaćivanje blokiranog novca korisniku. Državna i druga tijela te banke dužne su, po sudskom nalogu, dostaviti podatke bitne za sudsku odluku, a ne postupe li po nalogu ili ga nepotpuno provedu, sud ih može kazniti i do pola miljuna kuna. Ogluše li se i tada, odgovornima prijeti i zatvorska kazna do mjesec dana.

Prijedlog za oduzimanje imovinske koristi može se podnijeti do isteka roka zastare za pokretanje kaznenog postupka za počinjeno kazneno djelo. Zastara za podnošenje prijedloga i vođenje postupka oduzimanja ne može nastupiti prije isteka roka od pet godina od dana kad je djelo počinjeno.

Oduzetom imovinom upravlja i raspolaže Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, koji vodi i evidenciju o prenesenoj imovini. Ured može, i to bez objave javnog natječaja, prodati privremeno oduzete pokretnine ako je njihovo čuvanje opasno ili im prijeti opasnost od propadanja te znatnog gubitka vrijednosti. Ured može i iznajmiti privremeno oduzete stvari ili ih predati u zakup.