Pomoć gladnima postala humanitarna industrija za otvaranje novih tržišta

Europski političar Jean Feyder u svojoj knjizi "Ubitačna glad“ navodi kako je Haiti tipičan primjer kako zarađuju industrijski razvijene zemlje. Isto to vrijedi i za mnoge druge siromašne zemlje koje su postale ovisne o humanitarnoj pomoći, piše Deutsche Welle.

Naime, do prije 30 godina poljoprivrednici na Haitiju proizvodili su dovoljnu količinu riže za cjelokupno stanovništvo u zemlji. No Haiti je bio primoran smanjiti carinu sa 50 na tri posto. Subvencionirane namirnice uvezene iz SAD-a jednostavno su uništile domaću poljoprivredu, a poljoprivrednici su izgubili osnovu za svoju egzistenciju, zbog čega je sve više ljudi na otoku gladno. Tako Haiti danas iz SAD-a uvozi 80 posto riže koja mu je potrebna i time je postao potpuno ovisan o turbulencijama na svjetskom tržištu.

"Pomoć u hrani nije izlazak na novo tržište"

Zemlje EU-a s dampinškim cijenama također zarađuju na izvozu žitarica, pilećeg mesa ili mlijeka u prahu i uništavaju lokalne poljoprivrednike u južnim zemljama. Feyder kaže da pomoć u hrani "ne smije više služiti kao sredstvo kojim se donatori žele riješiti poljoprivrednih viškova i izaći na nova tržišta”.

SAD, kao najveći donator, gotovo trećinu svoje pomoći povezuje s uslugama i isporukom robe. Tako se američki poljoprivredni proizvodi prevoze na dugim relacijama, a zemlje koje ih dobijaju, žali se Feyder, moraju dokazati da mogu postati tržište za prodaju američkih agrarnih proizvoda.

Humanitarna industrija

Nizozemskoj novinarki Lindi Polman poznati su pak slučajevi zloupotrebe humanitarne pomoći. Ona upozorava da se uloga humanitarnih organizacija ne smije prikazivati u uljepšanom svjetlu. Ona govori o "humanitarnoj industriji" s organizacijama koje međusobno konkuriraju u komercijalnim interesima, piše Deutsche Welle.