Popijač smirio sindikalce pa više ne misle na stečaj brodogradilišta

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač razgovarao je danas s predstavnicima sindikata i radnika brodogradilišta 3. maj o radničkom prijedlogu za spas brodogradilišta u slučaju da ne uspije drugi krug privatizacije.

Autori tzv. plana B, koji bi pojednostavljeno mogao glasiti "3. maj - trećemajcima", izložili su ministru grube konture plana i dogovoreno je da i plan B dolazi ravnopravno na stol pri izradi održivog plana poslovanja 3. maja, ako ne uspije privatizacija, izjavio je novinarima nakon sastanka predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.

Po njegovim riječima, sindikalci su zadovoljni s postignutim dogovorom jer to znači, ako se planu pristupi "bez fige u džepu", da u slučaju neuspješne privatizacije stečaj nije jedina alternativa.

V. d. predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević kaže kako to nije priznanje unaprijed da drugi krug privatizacije neće uspjeti te da očekuje neke ozbiljne ponude.

Ne radi se o problemu mogu li brodogradilišta ili ne poslovati pozitivno, već ima li netko želju i volju da uđe u taj biznis, ocjenjuje Dragičević i ističe kako i Vladu i sindikate još "čeka ogroman posao".

Predstavnik radnika u Nadzornom odboru (NO) Brodogradilišta 3. maj Roland Sušanj, koji je suautor tzv. plana B, kaže da se radi o načelnim točkama koje još treba detaljnije razraditi.

"Mi u 3. maju smatramo da najbolje poznajem svoje brodogradilište i sposobni smo u dogovoru s vlasnikom izvesti ga na pravi put i osigurati opstanak hrvatske brodogradnje, ali i oko 40.000 do 50.000 radnih mjesta u pratećoj industriji", rekao je Sušanj.

Drugi autor plana, predstavnik radnika u NO Brodograđevne industrije 3. maj Nikša Moreti, naglasio je kako plan predviđa da država kao vlasnik odradi restrukturiranje i saniranje brodogradilišta "jednom zauvijek", a potom prepusti brodogradilište na upravljanje radnicima koji bi postavili stručnu Upravu.

Upozorio je kako 3. maj nikad nije bio saniran do kraja, već stalno za sobom vuče gubitke koji stvaraju nove gubitke.

Budući da je država priznala dug 3. maju vezano za oduzete nekretnine i pomorsko dobro, a taj dug od 3,2 milijarde kuna veći je od duga brodogradilišta koji iznosi 2,4 milijarde kuna, nakon prebijanja tog iznosa 3. maj bi mogao poslovati pozitivno, tvrdi Moreti.

U 3. maju već je izrađeno nekoliko planova restrukturiranja pa ih treba samo prilagoditi sadašnjem stanju, dodaje Moreti te ističe kako bi se restrukturiranje obavilo kroz racionalizacije i uštede u proizvodnom procesu i zbrinjavanje viška zaposlenih.

On nema podatke o broju ljudi koji bi bili višak ali smatra kako bi trebalo krenuti od radnika pred mirovinom, pri čemu upozorava da u pojedinim granama nedostaje radnika, poput brodomontera, zavarivača i sl.