Josip Popovac (Snimio Saša Ćetković)
Vijeće se u utorak nije uspjelo sastati pa su brojke ostale skrivene od javnosti, no vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Josip Popovac izložio nam je rezultate, otkrio i nepovoljne aranžmane te nerealno visoke troškove bivšeg ravnatelja HRT-a.
Od prosinca do danas vršitelj ste dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a. Što ste postigli u ovih šest mjeseci u smislu stabilizacije poslovanja?
— S obzirom na stanje koje je zatečeno na HRT-u, organizacijski i financijski, imali smo negativni tijek novca više od 190 milijuna kuna. Ukupne su obveze bile blizu 600 milijuna kuna, s tim da smo imali nenaplaćenih potraživanja iznad 250 milijuna kuna. Prva stvar koju smo učinili bilo je ustrojavanje određenih financijskih tijekova i agresivno ažuriranje naplate svih naših potraživanja, što se prije nije tako radilo. Moram reći da potraživanja nisu bila uredno naplaćivana zbog toga što nije bilo instrumenata osiguranja naplate poput mjenica i zadužnica. Navedeni su instrumenti čak bili iznimka, a ne pravilo. Čvrstom politikom prema metodologiji ugovaranja danas uopće ne pristajemo ugovarati bilo kakve usluge, a da pritom nemamo instrumente naplate.
I kakva je sada situacija što se tiče financijskih pokazatelja?
— Uspostavljena je kontrola naplate potraživanja od marketinga u smislu angažmana većeg broja ljudi u naplati. Provodi se utuženje kupaca za koje nema realne mogućnosti za redovnu naplatu. Tako su u prva tri mjeseca ove godine ukupna dugovanja smanjena za 26 milijuna kuna, naplaćeno je 46,5 milijuna kuna od čega 7 milijuna kuna problematičnih potraživanja iz 2008. godine i 11 milijuna iz prve polovice 2009. godine. Iznos obaveza iz 2010. godine koje će se prevaliti na 2011. godinu iznosit će 53 milijuna kuna, što je neusporedivo bolja situacija nego u 2010. godini. Zaduženja smo uspjeli smanjiti bez kune kreditnog refinanciranja.
Kakvi su prihodi i rashodi HRT-a u prva tri mjeseca ove godine?
— Zahvaljujući svim tim potezima koje sam spomenuo sada smo u plusu, i to za 5 milijuna kuna, a u istom smo tromjesečju lani imali plus od samo 1 milijun kuna. U prvome kvartalu ove godine imali smo 358 milijuna kuna prihoda, koji je u istom lanjskom kvartalu iznosio 353 milijuna kuna. U prvome tromjesečju lani imali smo negativan novčani tijek od 58 milijuna kuna, dakle, HRT je toliko više potrošio nego što je uprihodio i zbog toga su se počeli dizati kratkoročni krediti koji su jako skupi.
Krajem prošle godine nedostajalo je 5 milijuna kuna da račun HRT-a završi u blokadi?
— Zapravo, bila je riječ o 2,8 milijuna kuna, što je još gore. Do te je situacije došlo jer je upravljanje financijama kod bivše, tada netom smijenjene uprave, bilo prilično riskantno, oni su isplaćivali otpremnine iz tekuće likvidnosti.
Što je s javnim natječajima? Programski se sadržaji prije baš i nisu nabavljali na taj način...
— Danas na HRT-u imate situaciju da sav programski sadržaj, sva vanjska produkcija mora ići na javni natječaj, a prije to nije bio slučaj. Poslovanje mora postati transparentno na način da HRT svakome postane dostupan te da više nije u pitanju arbitrarnost jednoga ili dva čovjeka oko toga što će kupiti, a što neće. Struka određuje interes, ali sada imate mogućnost doći, pojaviti se na javnome natječaju i predstaviti svoj program. Neke su stvari doduše i išle preko javnoga natječaja, ali dobar dio nije. Prošlo je ravnateljstvo dio programa nabavljalo izravnom pogodbom.
Znači li to da su sadržaji plaćani skuplje nego što su trebali?
— Ne nužno, ali sada može konkurirati više tih sadržaja, čime se otvara mogućnost da oni budu jeftiniji.
Kako još štedite?
— Bilo je situacija da smo neki strani film za jedno emitiranje platili gotovo milijun kuna plus 30-ak komada negledljiva sadržaja, koji jednostavno nikada nećete prikazati. Sada idemo na ciljane nabave i došlo je do uštede i do 300 posto. Pravi će se razmjeri ušteda vidjeti tek u 2011. godini. Da se novac rasipao na sve strane vidi se i po tome što je primjerice za Formulu 1 plaćano 5 milijuna dolara na godinu, a sada se taj iznos sveo na 800.000 dolara, što je šest puta manje. Ukupni troškovi za službena putovanja smanjeni su čak 56 posto.
Kakve prihode i rashode očekujete ove godine?
— S obzirom na to da smo prenijeli 105 milijuna kuna gubitka iz prošle godine, gubitak za ovu godinu projicirali smo na 60 milijuna kuna, dakle, smanjenje 50 milijuna kuna gubitka.
Prošle su se godine mogle čuti najave kako HRT odustaje od reklama i kako bi se financirao samo pretplatom. Odustaje li?
— HRT ne odustaje od reklama iako ima dosta krugova koji bi to željeli. HRT je javni servis i da bi takav ostao mora biti financijski neovisan. Da bi uistinu bio financijski neovisan, dobro je da se financira iz različitih vrsta prihoda, ne samo iz pristojbe nego i iz marketinga. Ne pada nam na pamet odustati od marketinga, štoviše, sada se priprema novi Zakon o HRT-u i uspjeli smo se izboriti za kvote koje smatramo realnima i tržišno opravdanima. Postojale su razne spekulacije da smo remetilački faktor na tržištu oglašavanja, no pokazalo se upravo suprotno. Ako itko konsolidira to tržište, onda smo to upravo mi, HRT.
Možete li to malo pojasniti? HRT se ponekad prozivao za dumping cijena oglašavanja...
— Naravno. Ako uzmete udjele u ostvarenim prihodima u marketingu i minutama marketinškog oglašavanja, dakle emitiranim minutama, onda ćete vidjeti da jedna konkurentska televizija ima otprilike odnos 1:1, a da je odnos HRT-a 2:1 u korist prihoda, dakle, dvostruko više imamo udjela u prihodu nego u vremenu emitiranja. Isto tako imate jednu drugu konkurentsku televiziju koja je upola manje uprihodila, a dvostruko više emitirala. Kada to znamo, nema govora o nekakvom HRT-ovu dumpingu cijena oglašavanja. No, na tržištu, dakako, ima dumpinga.
Koji su pravci restrukturiranja HRT-a?
— Osim odgovornije nabave radi se i na odgovornijoj proizvodnji programa, odnosno da cijena prati kvalitetu. Postoji i jedan golem trošak — trošak radne snage, i određeni višak radne snage.
Koliko je zaposlenih od njih 3500 viška na HRT-u?
— O brojkama je u ovom trenutku nezahvalno govoriti. Stanje je snimljeno i na tome se radi. No, nužno je smanjiti broj zaposlenih.
HRT nema snage za sanaciju Orfeja
Jedan od vaših prvih poteza bilo je ukidanje Orfeja, tvrtke kćeri HRT-a, zbog njegova ulaska u konzorcij za upravljanje Arenom Zagreb.
— Nad Orfejom se sada provodi stečajni postupak. Oni su postojali i prije i s tom pričom treba završiti. HRT nema 10 milijuna kuna za sanaciju gubitaka Orfeja. Uprava Orfeja ušla je u konzorcij prije ovog ravnateljstva kojem sam na čelu. Što se tiče konzorcija, načelno nisam vidio smisla u tome da se HRT preko Orfeja uključi u konzorcij za Arenu jer bi to bila samo zagrebačka arena, a ne i ostale arene u zemlji.
Od prosinca do danas vršitelj ste dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a. Što ste postigli u ovih šest mjeseci u smislu stabilizacije poslovanja?
— S obzirom na stanje koje je zatečeno na HRT-u, organizacijski i financijski, imali smo negativni tijek novca više od 190 milijuna kuna. Ukupne su obveze bile blizu 600 milijuna kuna, s tim da smo imali nenaplaćenih potraživanja iznad 250 milijuna kuna. Prva stvar koju smo učinili bilo je ustrojavanje određenih financijskih tijekova i agresivno ažuriranje naplate svih naših potraživanja, što se prije nije tako radilo. Moram reći da potraživanja nisu bila uredno naplaćivana zbog toga što nije bilo instrumenata osiguranja naplate poput mjenica i zadužnica. Navedeni su instrumenti čak bili iznimka, a ne pravilo. Čvrstom politikom prema metodologiji ugovaranja danas uopće ne pristajemo ugovarati bilo kakve usluge, a da pritom nemamo instrumente naplate.
I kakva je sada situacija što se tiče financijskih pokazatelja?
— Uspostavljena je kontrola naplate potraživanja od marketinga u smislu angažmana većeg broja ljudi u naplati. Provodi se utuženje kupaca za koje nema realne mogućnosti za redovnu naplatu. Tako su u prva tri mjeseca ove godine ukupna dugovanja smanjena za 26 milijuna kuna, naplaćeno je 46,5 milijuna kuna od čega 7 milijuna kuna problematičnih potraživanja iz 2008. godine i 11 milijuna iz prve polovice 2009. godine. Iznos obaveza iz 2010. godine koje će se prevaliti na 2011. godinu iznosit će 53 milijuna kuna, što je neusporedivo bolja situacija nego u 2010. godini. Zaduženja smo uspjeli smanjiti bez kune kreditnog refinanciranja.
Kakvi su prihodi i rashodi HRT-a u prva tri mjeseca ove godine?
— Zahvaljujući svim tim potezima koje sam spomenuo sada smo u plusu, i to za 5 milijuna kuna, a u istom smo tromjesečju lani imali plus od samo 1 milijun kuna. U prvome kvartalu ove godine imali smo 358 milijuna kuna prihoda, koji je u istom lanjskom kvartalu iznosio 353 milijuna kuna. U prvome tromjesečju lani imali smo negativan novčani tijek od 58 milijuna kuna, dakle, HRT je toliko više potrošio nego što je uprihodio i zbog toga su se počeli dizati kratkoročni krediti koji su jako skupi.
Krajem prošle godine nedostajalo je 5 milijuna kuna da račun HRT-a završi u blokadi?
— Zapravo, bila je riječ o 2,8 milijuna kuna, što je još gore. Do te je situacije došlo jer je upravljanje financijama kod bivše, tada netom smijenjene uprave, bilo prilično riskantno, oni su isplaćivali otpremnine iz tekuće likvidnosti.
Što je s javnim natječajima? Programski se sadržaji prije baš i nisu nabavljali na taj način...
— Danas na HRT-u imate situaciju da sav programski sadržaj, sva vanjska produkcija mora ići na javni natječaj, a prije to nije bio slučaj. Poslovanje mora postati transparentno na način da HRT svakome postane dostupan te da više nije u pitanju arbitrarnost jednoga ili dva čovjeka oko toga što će kupiti, a što neće. Struka određuje interes, ali sada imate mogućnost doći, pojaviti se na javnome natječaju i predstaviti svoj program. Neke su stvari doduše i išle preko javnoga natječaja, ali dobar dio nije. Prošlo je ravnateljstvo dio programa nabavljalo izravnom pogodbom.
Znači li to da su sadržaji plaćani skuplje nego što su trebali?
— Ne nužno, ali sada može konkurirati više tih sadržaja, čime se otvara mogućnost da oni budu jeftiniji.
Kako još štedite?
— Bilo je situacija da smo neki strani film za jedno emitiranje platili gotovo milijun kuna plus 30-ak komada negledljiva sadržaja, koji jednostavno nikada nećete prikazati. Sada idemo na ciljane nabave i došlo je do uštede i do 300 posto. Pravi će se razmjeri ušteda vidjeti tek u 2011. godini. Da se novac rasipao na sve strane vidi se i po tome što je primjerice za Formulu 1 plaćano 5 milijuna dolara na godinu, a sada se taj iznos sveo na 800.000 dolara, što je šest puta manje. Ukupni troškovi za službena putovanja smanjeni su čak 56 posto.
Kakve prihode i rashode očekujete ove godine?
— S obzirom na to da smo prenijeli 105 milijuna kuna gubitka iz prošle godine, gubitak za ovu godinu projicirali smo na 60 milijuna kuna, dakle, smanjenje 50 milijuna kuna gubitka.
Prošle su se godine mogle čuti najave kako HRT odustaje od reklama i kako bi se financirao samo pretplatom. Odustaje li?
— HRT ne odustaje od reklama iako ima dosta krugova koji bi to željeli. HRT je javni servis i da bi takav ostao mora biti financijski neovisan. Da bi uistinu bio financijski neovisan, dobro je da se financira iz različitih vrsta prihoda, ne samo iz pristojbe nego i iz marketinga. Ne pada nam na pamet odustati od marketinga, štoviše, sada se priprema novi Zakon o HRT-u i uspjeli smo se izboriti za kvote koje smatramo realnima i tržišno opravdanima. Postojale su razne spekulacije da smo remetilački faktor na tržištu oglašavanja, no pokazalo se upravo suprotno. Ako itko konsolidira to tržište, onda smo to upravo mi, HRT.
Možete li to malo pojasniti? HRT se ponekad prozivao za dumping cijena oglašavanja...
— Naravno. Ako uzmete udjele u ostvarenim prihodima u marketingu i minutama marketinškog oglašavanja, dakle emitiranim minutama, onda ćete vidjeti da jedna konkurentska televizija ima otprilike odnos 1:1, a da je odnos HRT-a 2:1 u korist prihoda, dakle, dvostruko više imamo udjela u prihodu nego u vremenu emitiranja. Isto tako imate jednu drugu konkurentsku televiziju koja je upola manje uprihodila, a dvostruko više emitirala. Kada to znamo, nema govora o nekakvom HRT-ovu dumpingu cijena oglašavanja. No, na tržištu, dakako, ima dumpinga.
Koji su pravci restrukturiranja HRT-a?
— Osim odgovornije nabave radi se i na odgovornijoj proizvodnji programa, odnosno da cijena prati kvalitetu. Postoji i jedan golem trošak — trošak radne snage, i određeni višak radne snage.
Koliko je zaposlenih od njih 3500 viška na HRT-u?
— O brojkama je u ovom trenutku nezahvalno govoriti. Stanje je snimljeno i na tome se radi. No, nužno je smanjiti broj zaposlenih.
HRT nema snage za sanaciju Orfeja
Jedan od vaših prvih poteza bilo je ukidanje Orfeja, tvrtke kćeri HRT-a, zbog njegova ulaska u konzorcij za upravljanje Arenom Zagreb.
— Nad Orfejom se sada provodi stečajni postupak. Oni su postojali i prije i s tom pričom treba završiti. HRT nema 10 milijuna kuna za sanaciju gubitaka Orfeja. Uprava Orfeja ušla je u konzorcij prije ovog ravnateljstva kojem sam na čelu. Što se tiče konzorcija, načelno nisam vidio smisla u tome da se HRT preko Orfeja uključi u konzorcij za Arenu jer bi to bila samo zagrebačka arena, a ne i ostale arene u zemlji.