"Poraz HDZ-a neizbježan, Kosor pometena, Karamarko sa skalpovima"

Uhićenje Josipa Boljkovca i nagađanja o novih uhićenjima zbog optužbi za zločine za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata, mogla bi biti dio taktike ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka za preuzimanje HDZ-a nakon sve izvjesnijeg poraza te stranke na parlamentarnim izborima, piše The Economist.

Neki nisu bili iznenađeni uhićenjem Josipa Boljkovca, ministra unutarnjih poslova kada je Hrvatska proglasila neovisnost 1991. godine, navodi The Economist uz podsjećanje da je Boljkovac, koji ima gotovo 91 godinu, kao i Franjo Tuđman bio u pobjedničkoj partizanskoj Titovoj komunističkoj vojsci, koja je preuzela kontrolu nad Jugoslavije na kraju Drugog svjetskog rata. Uz njega, pod istragom su i Josip Manolić, premijer u vrijeme kad je Hrvatska proglasila neovisnost 1991. te Rade Bulat, optužen za ratne zločine iz 1943.

Neki komentatori u regiji povezuju Boljkovčevo uhićenje s imidžom HDZ-a i izborima, posebice u svjetlu suđenja Ivi Sanaderu. Drugi pak smatraju da se ne radi o tome, navodi The Economist. Ističe da bi se prema načelu "Cui bono" ili "tko ima koristi" u slučaju uhićenja Boljkovca mogla uzeti u obzir pozicija ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka.

Poraz HDZ-a čini se neizbježnim, pa će Jadranku Kosor biti "pometena" iz vodstva stranke, a Karamarko će biti u jakoj poziciji s bivšim komunističkim skalpovima u svoju torbi. Bez obzira koliko su ti skalpovi stari, to će ojačati Karamarkov položaj među nacionalistički tvrdolinijaša koje je Jadranka Kosor maknula na margine, kaže se u članku.

The Economist također podsjeća da je prošli tjedan bio nevjerojatan za Hrvatsku - uz Boljkovčevo uhićenje, raspušten je parlament, predsjednik Ivo Josipović raspisao je izbore, objavljeno je da je vladajući HDZ pod istragom za korupciju, a počelo je i suđenje bivšem šefu HDZ-a i premijeru Ivi Sanaderu.

Te događaje The Economist stavlja u kontekst zelenog svjetla za ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, koje je Hrvatska dobila u lipnju. Ocjenjuje se da je iza Hrvatske golem posao modernizacije i reforme države kako bi se mogla pridružiti EU-u. Dio tih nastojanja je, kako se dodaje, jačanje pravosuđe kako bi se dokazalo da su svi jednaki pred zakonom i da izvršna vlast ne ometa rad pravosudnih tijela.

U početku je malo tko vjerovao da će reforme voditi tome da će ljudi iz samog vrha vlasti biti pod istragom, a kamoli da će biti suđeni. Tako su bili šokirani kada je Ivo Sanader uhićen u Austriji u prosincu prošle godine jer je pokušao pobjeći. Suđenje je počelo, a u njegovoj srži su sumnje da je Sanader podmićen od austrijske Hypo-Alpe-Adria banke, kaže se u članku, u kojem se izvještava da je Sanader na sudu odbacio optužbe o ratnom profiterstvu.

Ocjenjuje se kako prvi pokazatelji upućuju na to da će Sanaderova obrana tvrditi da su, ako je i učinjeno nešto nezakonito, to učinili drugi, uključujući bivšeg ministra vanjskih poslova Matu Granića.

Ironija Sanaderova slučaja je u tome što je on modernizirao HDZ i postavio ga na europski kolosijek što podrazumijeva borbu protiv korupcije, a njegova nasljednica Jadranka Kosor otvorila je put istragama protiv Sanadera i drugih visokih dužnosnika, piše The Economist u svojoj opširnoj analizi stanja u Hrvatskoj.

Dodaje da je HDZ je pod istragom USKOK-a, a predmet istrage je financiranje troškova izborne promidžbe za vrijeme izbora 2003. i 2007. godine te predsjedničkih izbora 2005. kada je Jadranka Kosor bila kandidat. Sama Jadranka Kosor nije pod istragom, ali je izjavila da je objava istrage označila jedan od najtežih dana u povijesti HDZ-a i pokušaj da se sruši ta stranka. Sve to skupa sjajno je za oporbenu Kukuriku koaliciju, o čemu govore i ankete o popularnosti stranaka i njihovih čelnika, piše The Economist.