Prijatelj ministra Jakovine šokirao Hrvatske šume

Dok Vlada za svoje prve poteze u stabiliziranju državnih financija, što uključuje i uvijek nepopularno bildanje prihoda od PDV-a, dobiva ili podršku ili samo mlaku kritiku, a i od međunarodnih financijskih institucija je dobila ili prst gore ili odgodu „presude“, najviše repova i prijepora vuče se oko kadrovske politike.

Iako je premijer Zoran Milanović najavljivao vertikalnu odgovornost ministara za svoj sektor, čini se da su afere Ferdelji i Ferenčak natjerale Milanovića na oštar zaokret u proklamiranoj politici prema kadroviranju.

Kako doznaje Business.hr, u petak je u Banske dvore hodočastila navodna buduća uprava najvećeg javnog poduzeća u Hrvatskoj HEP-a, koje spada pod HNS-ovu kvotu, očito kako bi od premijera dobila odobrenje za svoju inauguraciju, što dosad nije bila praksa.

Iznenadna sjednica

Dosadašnja imenovanja uprava javnih tvrtki prošla su manje zapaženo iako ne bez repova. Dok je HNS u Janaf stavio svoje važnije članove iz Zagreba i Splita, Dragana Kovačevića i Jakšu Marasovića, u Hrvatskim šumama izvisio je SDP-ov kadar koji se prije imenovanja spominjao kao siguran za vodstvo tvrtke koja upravlja šumskim fondom Hrvatske.

Milanović je obećao mjesto predsjednika Uprave Vlatku Podnaru, bivšem saborskom zastupniku SDP-a i nekadašnjem voditelju šumarije Našice. No na iznenada sazvanoj sjednici Skupštine HŠ-a 26. siječnja jedini član skupštine, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, tu je funkciju dodijelio svom bliskom prijatelju iz djetinjstva, matematičaru i informatičaru Ivanu Paveliću.

U Upravu je imenovan i nekadašnji član Upravnog vijeća HŠ-a iz vremena Tuđmanove vlasti Ivan Ištok, za kojeg je navodno lobirao SDP-ov župan u Krapinsko-zagorskoj županiji Siniša Hajdaš-Dončić. SDP-ovu kvotu u Upravi popunila je treća članica Marija Vekić, koja je dosad u HŠ-u radila u odsjeku za informatiku.

No, kadrovska kombinatorika se nastavila i nakon imenovanja Uprave. Nakon što je vijest o imenovanju Uprave procurila, prvi je reagirao Sindikat zaposlenih u šumarstvu Bjelovar, koji je u pismu premijeru Milanoviću zatražio da ispravi propust prilikom imenovanja Uprave i na nepopunjena dva mjesta imenuju inženjeri šumarstva jer ni jedan od imenovanih članova nije šumarske struke.

Žurne izmjene statuta

Kako bi se onemogućio takav scenarij, žurno je promijenjen statut Hrvatskih šuma pa je umjesto uprave od pet članova uvedena uprava sa samo tri člana.
Zanimljivo je da se statut mijenjao dva puta u razmaku od dva dana jer je prethodno trebalo izbaciti odredbu po kojoj se o budućoj upravi skupštini društva mišljenjem morao očitati nadzorni odbor.

Kako Nadzorni odbor HŠ-a još nije promijenjen i u njemu sjedi stara ekipa, a požurilo se s imenovanjem Uprave, ta odredba je bila smetnja.

Dodatna je zanimljivost vrijeme imenovanja. Naime, cijela je akcija odrađena u jednom danu, i to u četvrtak, kada je Milanović bio na putu za Bruxelles. Prema izvorima Business.hr-a, on je čuvši za imenovanje reagirao nevjericom jer je Podnar bio predodređen za predsjednika Uprave, a za njega se nije našlo ni mjesto običnog člana Uprave. Podnar je imenovanje nove Uprave odbio komentirati kada smo ga kontaktirali.

Naši sugovornici nisu mogli potvrditi je li Uprava stvarno imenovana mimo Milanovićeva znanja ili ne, no svi ističu da iza naprasnog imenovanja stoje Jakovina i glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan, koji slovi za političkog sponzora Jakovine. Ovaj mu je, naime, u dva prethodna izborna ciklusa bio direktor kampanje u 5. izbornoj jedinici u kojoj je Dragovan bio nositelj SDP-ove i Kukuriku liste.

U Hrvatskim šumama od imenovanja vlada konsternacija Vladinim izborom predsjednika pa se već prepričavaju lapsusi Pavelića koji nastaju zbog njegova nepoznavanja struke. Na jednom od prvih sastanaka pokušao je utvrditi je li iz bilance tvrtke izdvojena imovina koja je u povratu Katoličkoj crkvi, na što mu je odgovoreno da nije jer HŠ u bilanci uopće nema šume i zemlju kojom upravlja jer je to državno vlasništvo te da bi onda temeljni kapital iznosio blizu 60 milijardi eura, a ne 1,1 milijardu  kuna koliko iznosi.

U HŠ-u se strahuje da će se vodeća ekipa tek početi školovanje za šumarsku struku, koje inače s punom praksom traje i do 20 godina. Paveliću se zamjera što je u prvim intervjuima navodio svoju stručnost, ali niti je ekonomist niti ima poslovnu školu, a nakon Helios osiguranja, koji je napustio 2007. godine, većina tvrtki koje je vodio bile su bez zaposlenika, a HŠ ima gotovo 9000 zaposlenih od kojih je 1250 inženjera šumarstva.

Niže naknade za šume, Ini će najviše skočiti dobit

Nakon što je Vlada donijela odluku o smanjenju ili ukidanju nekoliko naknada koje su znatno opterećivale poslovanje gospodarstva, među ostalim i one za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) u iznosu od 50 posto, Business.hr je došao u posjed popisa 20 domaćih tvrtki koje su od 2007. do 2012. plaćale najveći iznos te naknade.

Podsjetimo, prema najavama iz Vlade, smanjenjem ove naknade, zajedno sa smanjenjem vodnog doprinosa, godišnje bi se trebalo uštedjeti 300 milijuna kuna.

Na ljestvici prednjači Ina, koja je na ime spomenute naknade u navedenih pet godina uplatila 76,4 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više od HEP-a, koji je na drugome mjestu s nešto više od 39 milijuna, a više nego dvostruko od trećeg Konzuma, koji je uplatio 34,5 milijuna kuna.

Na listi je i cijeli niz banaka i financijskih institucija, a prednjače Zagrebačka banka sa 21,5 milijuna kuna i Privredna banka sa 15,7 milijuna kuna. Energetski sektor je nakon financijskog najzastupljeniji na listi.

Tako se HEP proizvodnja nalazi na osmome mjestu sa 12,4 milijuna kuna uplata na ime spomenute naknade, OMV Hrvatska je na desetome mjestu sa 11,7 milijuna, a HEP – Operator distribucijskog sustava na 12 mjestu s nešto više od 11 milijuna uplaćenih kuna.

Znatno je zastupljen i telekomunikacijski sektor. Na visokom četvrtome mjestu nalazi se Hrvatski Telekom s gotovo 25 milijuna kuna, Vipnet je jedanaesti sa 11,3 milijuna kuna, a T-Mobile sa 9,8 milijuna kuna.

Zanimljiv je i podatak da se od dvadeset tvrtki s liste, čak 13 nalazi u većinskom ili značajnom stranom vlasništvu. Iako su brojke na listi navedene kumulativno i ne može se precizno na godišnjoj razini izračunati koliko će biti olakšano poslovanje navedenih tvrtki, nema sumnje da će biti riječ o većim iznosima koji će se u većini navedenih tvrtki mjeriti u višemilijunskim iznosima.