"Promjena poreza u polovici godine stvara nesigurnost"

Promjena poreznog instrumentarija polovinom godine veoma je štetna jer je u suprotnosti s načelom određenosti poreza i kod poreznih obveznika stvara nesigurnost, ocijenjeno je na okruglom stolu "Porezna reforma i hrvatska kriza" u organizaciji Hrvatske udruge poreznih obveznika.

Česte promjene štetne su posebno za poslovnu zajednicu kod koje izaziva nepovjerenje u sustav i nemogućnost kvalitetnog poslovnog planiranja, rečeno je na skupu.

Prva zadaća poreznog sustava je pomoći u podizanju nacionalne konkurentnosti, ističe ekonomist Guste Santini.

"Fiskalne i socijalne funkcije poreza valja respektirati u mogućoj mjeri, ali porezni sustav mora se usmjeriti na povećanje konkurentnosti", kaže Santini i ističe da poreznu reformu valja osmisliti i ostvariti na temelju suglasnosti građana Hrvatske.

Reforma poreznog sustava mora preferirati gospodarske učinke u najvećoj mogućoj mjeri. Polazeći od relativno stabilnog tečaja, reforma poreznog sustava u prvom koraku mora povećati konkurentnost nacionalnog gospodarstva. Drugim riječima, kaže Santini, reformom poreznog sustava tečaj kune treba neizravno devalvirati.

Hrvatska bi trebala vratiti zaštitnu kamatu ukinutu 2000. godine jer bi na taj način poduzećima i poduzetnicima ostali više novca kojeg bi mogli reinvestirati u stvaranje novih radnih mjesta, ustvrdio je revizor Branko Parać.

„Svrha zaštitne kamate je stimulacija ulaganja u poduzetništvo, što bi povećalo zaposlenost radno aktivnog stanivništva. Dodaje kako je učinak ukidanja zaštitne kamate vidljiv u bilancama hrvatskih poduzetnika, osobito onih u stranom vlasništvu. „Procjenjujem kako su u 2009. strane tvrtke svojim društvima u Hrvatskoj plasirale oko 35 milijardi kuna uz kamatnu stopu od devet posto na što kamata iznosi tri milijarde kuna, da postoji zaštitna kamata taj bi novac ostao u bilancama hrvatskih poduzeća.“, rekao je Parać. Ukidanjem zaštitne kamate koja je u Hrvatskoj postojala od 1994. do 2000. došlo je do mogućnosti prenamjene zadržane dobiti u zajam, pri čemu se na te zajmove obračunava kamata.