"Glavni kriterij koji nas je vodio pri izradi rebalansa proračuna jest ono što bismo mogli najkraće reći društvena ravnoteža, dakle standard građana i poticanje optimizma kod građana budući da smo svjesni situacije da potrošnja opada, a istodobno raste štednja u bankama", kazala je Kosor obraćajući se saborskim zastupnicima.
Rebalansom državnog proračuna je predviđeno smanjenje proračunskih prihoda za 4,5 milijardi kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna.
Proračunski prihodi planiraju se u iznosu od 108,3 milijarde kuna, a rashodi u iznosu 122,3 milijarde kuna, pri čemu se najveći pad prihoda očekuje kod poreznih prihoda i doprinosa.
Deficit proračuna tako se povećava za 5,4 milijarde kuna, na 14 milijardi kuna, odnosno na 4,2 posto BDP-a.
Rebalans ovogodišnjeg proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u ovoj godini za 1,6 posto.
Rebalansom se osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386 milijuna kuna za nezaposlene i 50 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja, potom dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.
Umjesto ranije planiranih nešto više od 28 milijardi kuna, država se planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna.
Vlada je Saboru predložila i da donese odluku da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ostanu na razini ovogodišnjeg rebalansiranog proračuna.
Rebalans proračuna dobio je potporu saborskih odbora. Za pojedinačnu raspravu je, kako se doznaje, prijavljeno 50-ak zastupnika.
Predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) Vladimir Šišljagić izjavio je danas u Osijeku kako ta stranka u Hrvatskom saboru neće podržati prijedlog rebalansa državnoga proračuna, jer je Vlada takvim prijedlogom pokazala da je nemoćna i ne zna provesti mjere od presudnog utjecaja za gospodarski oporavak.
Na konferenciji za novinare Šišljagić je ocijenio kako je nakon različitih najava i konzultacija donesen "predizborni rebalans" iz kojega se, kaže, vidi da premijerka Jadranka Kosor nema utjecaja ni u HDZ-u, niti na koalicijske partnere.
Šišljagić smatra kako prijedlog rebalansa, koji predviđa smanjivanje prihoda i povećanje rashoda u okolnostima velikog vanjskog duga i unutarnje nelikvidnosti, predstavlja "rupu bez dna" te će za posljedicu imati daljnja zaduživanja i pad standarda hrvatskih građana te rast nezaposlenosti.
Dopredsjednik stranke Krešimir Bubalo ocijenio je da se ovakvim rebalansom proračuna vjerojatno izbjegava "grčki model", ali ćemo, kako smatra, "u idućih nekoliko mjeseci imati hrvatski model kojemu grčki model neće biti ni do koljena, jer je Grčka na vrijeme povukla poteze i preispitala svoju potrošnju".
Šišljagić je izvijestio da je predsjedništvo HDSSB-a odlučilo da će se izborni sabor stranke održati 8. listopada u Osijeku, a 28. kolovoza u Zagrebu će se održati sjednica Glavnoga odbora stranke.
HSP neće podržati predloženi rebalans državnog proračuna jer je stagnacijski rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik te stranke Danijel Srb.
On nije, kako su ga mnogi nazvali, čak niti "predizborni", rekao je Srb pojašnjavajući kako bi "predizborni" proračun značio da se financiraju brojne investicije za koje u proračunu nisu osigurana sredstva ili se čak zbog njih i zadužuje, s ciljem podilaženja biračkom tijelu.
Vlada, unatoč najavama ozbiljnih rezova, nije uspjela reducirati proračunske rashode, što će rezultirati novim zaduživanjem Hrvatske, rekao je Srb.
Proračunski deficit gura Hrvatsku prema traženju pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, što će imati teške posljedice za hrvatsko gospodarstvo, ocijenio je Srb.
Po njegovom mišljenju, najveći problem hrvatskog gospodarstva je pad BDP-a od 1,6 posto, koliko se pretpostavlja da će iznositi u ovoj godini.
"Cijeli program gospodarskog oporavka više se ne provodi, a savjetnici premijerke govore o mogućnosti napuštanja savjetničkog tima", ustvrdio je Srb.
Vlada se, po Srbovoj ocjeni, ne uspjeva oduprijeti niti zahtjevima SDSS-a, među kojima je i onaj za osiguravanjem preko 4000 stanova vrijednih više od tri milijarde kuna, osobama koje su napustile Hrvatsku 1991., te su temeljem tada važećih zakona izgubile stanarska prava.
SDSS sada traži i mogućnost otkupa tih stanova po modelu kakav je vrijedio početkom 90-tih godina, kada su se otkupljivali ostali stanovi u tzv. "društvenom stambenom fondu". To konkretno znači da će se stan vrijedan 70-tak tisuća eura sada otkupljivati za od 7 do 10 tisuća eura.
Srb se zapitao kako to da vlada, kada ima dovoljno ruku za izglasavanje ovakvog rebalansa proračuna i bez SDSS-a, pristaje na njihove zahtjeve.
Osvrćući se na najavljeno osnivanje zajednica vijeća općina s većinskim srpskim stanovništvom, rekao je da će takva odluka voditi federalizaciji i formiranju Hrvatske kao dvonacionalne države, što HSP apsolutno odbacuje.
Među srpskim političarima u Hrvatskoj postoji visok stupanj suglasnosti oko traženja modela dvonacionalne države, federalizacije i zahtjeva za političkom autonomijom, rekao je Srb najavljujući zbog toga prosvjed 18. rujna u Vukovaru.
Rebalansom državnog proračuna je predviđeno smanjenje proračunskih prihoda za 4,5 milijardi kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna.
Proračunski prihodi planiraju se u iznosu od 108,3 milijarde kuna, a rashodi u iznosu 122,3 milijarde kuna, pri čemu se najveći pad prihoda očekuje kod poreznih prihoda i doprinosa.
Deficit proračuna tako se povećava za 5,4 milijarde kuna, na 14 milijardi kuna, odnosno na 4,2 posto BDP-a.
Rebalans ovogodišnjeg proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u ovoj godini za 1,6 posto.
Rebalansom se osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386 milijuna kuna za nezaposlene i 50 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja, potom dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.
Umjesto ranije planiranih nešto više od 28 milijardi kuna, država se planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna.
Vlada je Saboru predložila i da donese odluku da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ostanu na razini ovogodišnjeg rebalansiranog proračuna.
Rebalans proračuna dobio je potporu saborskih odbora. Za pojedinačnu raspravu je, kako se doznaje, prijavljeno 50-ak zastupnika.
HDSSB neće podržati rebalans proračuna
Predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) Vladimir Šišljagić izjavio je danas u Osijeku kako ta stranka u Hrvatskom saboru neće podržati prijedlog rebalansa državnoga proračuna, jer je Vlada takvim prijedlogom pokazala da je nemoćna i ne zna provesti mjere od presudnog utjecaja za gospodarski oporavak.
Na konferenciji za novinare Šišljagić je ocijenio kako je nakon različitih najava i konzultacija donesen "predizborni rebalans" iz kojega se, kaže, vidi da premijerka Jadranka Kosor nema utjecaja ni u HDZ-u, niti na koalicijske partnere.
Šišljagić smatra kako prijedlog rebalansa, koji predviđa smanjivanje prihoda i povećanje rashoda u okolnostima velikog vanjskog duga i unutarnje nelikvidnosti, predstavlja "rupu bez dna" te će za posljedicu imati daljnja zaduživanja i pad standarda hrvatskih građana te rast nezaposlenosti.
Dopredsjednik stranke Krešimir Bubalo ocijenio je da se ovakvim rebalansom proračuna vjerojatno izbjegava "grčki model", ali ćemo, kako smatra, "u idućih nekoliko mjeseci imati hrvatski model kojemu grčki model neće biti ni do koljena, jer je Grčka na vrijeme povukla poteze i preispitala svoju potrošnju".
Šišljagić je izvijestio da je predsjedništvo HDSSB-a odlučilo da će se izborni sabor stranke održati 8. listopada u Osijeku, a 28. kolovoza u Zagrebu će se održati sjednica Glavnoga odbora stranke.
HSP: Rebalans proračuna je stagnacijski
HSP neće podržati predloženi rebalans državnog proračuna jer je stagnacijski rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik te stranke Danijel Srb.
On nije, kako su ga mnogi nazvali, čak niti "predizborni", rekao je Srb pojašnjavajući kako bi "predizborni" proračun značio da se financiraju brojne investicije za koje u proračunu nisu osigurana sredstva ili se čak zbog njih i zadužuje, s ciljem podilaženja biračkom tijelu.
Vlada, unatoč najavama ozbiljnih rezova, nije uspjela reducirati proračunske rashode, što će rezultirati novim zaduživanjem Hrvatske, rekao je Srb.
Proračunski deficit gura Hrvatsku prema traženju pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, što će imati teške posljedice za hrvatsko gospodarstvo, ocijenio je Srb.
Po njegovom mišljenju, najveći problem hrvatskog gospodarstva je pad BDP-a od 1,6 posto, koliko se pretpostavlja da će iznositi u ovoj godini.
"Cijeli program gospodarskog oporavka više se ne provodi, a savjetnici premijerke govore o mogućnosti napuštanja savjetničkog tima", ustvrdio je Srb.
Vlada se, po Srbovoj ocjeni, ne uspjeva oduprijeti niti zahtjevima SDSS-a, među kojima je i onaj za osiguravanjem preko 4000 stanova vrijednih više od tri milijarde kuna, osobama koje su napustile Hrvatsku 1991., te su temeljem tada važećih zakona izgubile stanarska prava.
SDSS sada traži i mogućnost otkupa tih stanova po modelu kakav je vrijedio početkom 90-tih godina, kada su se otkupljivali ostali stanovi u tzv. "društvenom stambenom fondu". To konkretno znači da će se stan vrijedan 70-tak tisuća eura sada otkupljivati za od 7 do 10 tisuća eura.
Srb se zapitao kako to da vlada, kada ima dovoljno ruku za izglasavanje ovakvog rebalansa proračuna i bez SDSS-a, pristaje na njihove zahtjeve.
Osvrćući se na najavljeno osnivanje zajednica vijeća općina s većinskim srpskim stanovništvom, rekao je da će takva odluka voditi federalizaciji i formiranju Hrvatske kao dvonacionalne države, što HSP apsolutno odbacuje.
Među srpskim političarima u Hrvatskoj postoji visok stupanj suglasnosti oko traženja modela dvonacionalne države, federalizacije i zahtjeva za političkom autonomijom, rekao je Srb najavljujući zbog toga prosvjed 18. rujna u Vukovaru.