"Reklame na HRT-u trebalo svesti na nulu"

Treća po redu konferencija „3. Dani elektroničkih medija“ počela je vrlo burno okruglim stolom o novom zakonu o HRT-u gdje se u startu osjetio animozitet između komercijalnih medija s jedne strane i HRT-a i zakonodavca s druge strane.

Ono što je sigurno je da HRT mora biti javni servis u službi građana, a glavna tema rasprave bila je količina oglasnog prostora, odnosno minuta koje HRT smije imati jer prijepor i dalje traje zbog pretplate koja je glavni izvor financiranja ovog javnog servisa.

Osim Zakon o HRT-u ova konferencija progovorit će i o pravima maloljetnika u svjetlu komercijalizacije medija i vijesti, pravima invalida, ali i o digitalizaciji frekvencijskog spektra, različitoj zakonskoj regulativi koja definira medijsko tržište, internetu kao mediju koji predstavlja trošak ili prihod.

Ipak, HRT i zakon o njemu izazvao je prvog dana najviše pažnje. Predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić ističe kako smanjenjem minutaže reklama koju predviđa novi zakon za komercijalne medije neće biti nekih pomaka naprijed.

„HRT ove godine prema podacima koristi mnogo manje minuta nego što joj to zakon dopušta, tako da prijedlog minimalno smanjuje tu realnu minutažu. Obzirom na veličinu tržišta to neće pridonijeti razvoju komercijalnih medija, no širenje komercijalnih TV programa zahvaljujući digitalizaciji neće donijeti nikakvih pomaka jer tržište to ne može izdržati“, opisuje Mavrić trenutnu situaciju na tržištu.

S njime se slaže i glavni urednik RTL-a Ivan Lovreček koji ističe kako bi reklame na HRT-u trebalo svesti na nulu, te da je ovaj zakon samo jedan korak u pravom smjeru regulacije tržišta. „HRT ne bi trebao mogućnost oglašavanja, no to je pitanje za zakonodavca jer treba pokazati kakvo medijsko tržište želi“, ističe Lovreček, te dodaje da s „velikim brojem igrača jednostavno neće opstati“.

Boje HRT.a branio je Nikola Kristić koji ističe kako bi zakon trebao ići u smjeru razvoja HRT-a, a ne pomaganja komercijalnim televizijama. „Nisam prevelike optimist bitno jer zakon omogućuje nadzor sa svih strana, uz neovisnost koju donosi u financiranju jednostavno se gubi kroz zakon“, zaključuje Kristić.