"Ne čudi nas što Svjetska banka iznosi mišljenje o ekonomskim posljedicama ovoga rebalansa, i da pri tome ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugerirajući raspodjelu tereta krize na štetu rada, umirovljenika i običnih ljudi a u korist kapitala. To Svjetska banka radi godinama sukladno mantrama koje više ne prolaze niti u zemlji njenog sjedišta", stoji u priopćenju, koje je potpisao predsjednik Velikog vijeća MHS-a Vilim Ribić.

Ono što zaprepašćuje je, navodi se dalje, je trenutak u kojem to čini. "Time", kako stoji u priopćenju, "Svjetska banka pokušava utjecati na unutarnja pitanja hrvatskog društva ex ante, a ne kao što je to do sada bio slučaj ex post, kao analitičar ekonomskih zbivanja, što je poželjno i prihvatljivo čak i kada ta zbivanja promatra iz uskog neoliberalnog koncepta."

MHS smatra da "ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu aspiraciju da vrši pritisak na politiku i njene odluke u jednoj nezavisnoj državi".

Ono što posebno iznenađuje jest, ističe se u priopćenju sindikata, "prikrivena sugestija o visokoj javnoj potrošnji RH". "To ne odgovara stvarnosti, budući da je hrvatska javna potrošnja među nižima u usporedbi s drugim europskim zemljama, a osim toga povećanjem javne potrošnje mnoge zemlje pronalaze način izlaska iz krize", navodi se, među ostalim, priopćenju MHS-a.

MHS tvrdi da su teze o prekomjernoj javnoj potrošnji i prevelikom poreznom opterećenju u skladu s onim što Svjetska banka i MMF godinama pronose u mnogim zemljama koje nemaju političke i stručne kapacitete za originalnu ekonomsku politiku primjerenu vlastitim okolnostima. "Takva zemlja na žalost je i RH. Danas je prilično da su u takvim zemljama rezultati njihovih ekonomskih paradigmi krajnje dvojbeni", zaključuje na kraju MHS.