Rohatinski više nije nedodirljiv: Hrvati po prvi puta više vjeruju svojoj banci nego HNB-u

Iako je od 2000. do 2007. godine povjerenje  u banke u Hrvatskoj kontinuirano raslo početkom gospodarske krize povjerenje je u silaznoj putanji.

I u najnovijem istraživanju GfK smanjio se udio građana koji ne percipiraju nikakav rizik za sigurnost štednje, a povećao se udio onih koji taj rizik procjenjuju jako velikim. Po povjerenju ubankarski sustav Hrvatska se vratila u 2001. godinu.
 
Ipak, u drugom je kvartalu prošle godine zabilježen pozitivan trend, da bi se ponovno od ljeta pa do prosinca povjerenje značajno urušilo. Ovakav trend vjerojatno je odraz općeg stanja u zemlji i financijske krize u eurozoni, ali u tom periodu se desio i stečaj banke (Credo banka), HNB je javno počeo preispitivati poslovanje nekih banaka, a sve se češće spominju i krize u zemljama iz kojih dolaze banke–matice, zbog čega se spekulira o mogućem povlačenju kapitala iz zemalja jugoistočne Europe.


 
Međutim, i dalje se banke u Hrvatskoj kao i cijeli bankarski sustav procjenjuju znatno bolje u usporedbi s nekim drugim institucijama. Iako je razina povjerenja još uvijek visoka, u usporedbi s 2010. godinom dolazi do pada povjerenja u HNB odnosno njezinog guvernera Želja Rohatinskog, kojemu je očigledno u 2011. naštetila afera s preuzimanjem tvrtke njegove supruge od strane koncerna Agrokor.


 
Povjerenje u banke nije se značajnije mijenjalo. Pozitivna iskustva klijenata sa svojom bankom očito utječu na dobru procjenu povjerenja u banke.
 
Kriza u eurozoni, naročito u zemljama iz kojih dolaze vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj, dovela je do toga da se međunarodne bankarske grupacije dvojako  procjenjuju: podjednaki  je udio građana koji percipiraju međunarodne grupacije kao jamac, ali i kao izvor rizika za  sigurnost banaka-kćeri u Hrvatskoj.