Predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet (Foto Reuters)
Grčka dužnička kriza razotkrila je nedostatke u sustavu fiskalnog nadzora u 16-članom gospodarstvu eurozone a najnoviji podaci pokazuju da su vlade čak 57 posto vremena otkad su usvojile euro kršile jedno ili oba od ukupno dva proračunska pravila Europske unije, ističe agencija Bloomberg.
Radi se o pravilu o maksimalno dopuštenom udjelu duga u BDP-u u visini 60 posto, te o onom o zadržavanju proračunskog deficita na maksimalno tri posto BDP-a, kako je navedeno u Paktu za stabilnost i rast iz 1997.
Obećanje zemalja da će poštivati proračunska pravila pokazalo se pukim slovom na papiru, a takvo je ponašanje pridonijelo zapadanju u dužničku krizu, smatra komentator Bloomberg Newsa i bivši ekonomist britanske središnje banke David Blanchflower.
Od gospodarstava koja su u sastavu eurozone od početka trgovanja u euru 1999., Belgija i Italija svih 11 godina krše jedno ili dva propisana pravila. Grčka ih je pak kršila tijekom svih devet godina članstva u eurozoni, dok su ih Finska i Luksemburg svake godine poštivali.
Radi se o pravilu o maksimalno dopuštenom udjelu duga u BDP-u u visini 60 posto, te o onom o zadržavanju proračunskog deficita na maksimalno tri posto BDP-a, kako je navedeno u Paktu za stabilnost i rast iz 1997.
Obećanje zemalja da će poštivati proračunska pravila pokazalo se pukim slovom na papiru, a takvo je ponašanje pridonijelo zapadanju u dužničku krizu, smatra komentator Bloomberg Newsa i bivši ekonomist britanske središnje banke David Blanchflower.
Od gospodarstava koja su u sastavu eurozone od početka trgovanja u euru 1999., Belgija i Italija svih 11 godina krše jedno ili dva propisana pravila. Grčka ih je pak kršila tijekom svih devet godina članstva u eurozoni, dok su ih Finska i Luksemburg svake godine poštivali.