Njemačka je ključ za spas eurozone
Soros: Neke države eurozone treba pustiti u bankrot
Autor: Darko Baniček | 08.49, 16.09.2011.
 |
George Soros je u osvrtu za New York Review Of Books pojasnio svoja stajališta o spašavanju eura i eurozone te je kao pretpostavku spasa naveo spremnost da eurozona prihvati bankrot Grčke, Portugala ili npr. Irske.
Za sprječavanje kraha potrebne su, prema Sorosu, četiri mjere. Štednja u bankama mora biti zaštićena jer bi bankrot jedne od država mogao izazvati navalu na banke u zaduženim državama. Druga mjera mora predvidjeti da barem neke banke u državama koje bankrotiraju prežive i nastave raditi. Treće, europski bankarski sustav mora biti dokapitaliziran i stavljen pod nadzor paneuropskog autoriteta. Četvrto, državne se obveznice, čak i nezaduženih država eurozone, moraju zaštiti od širenja zaraze.
Pretpostavka svih mjera je da Njemačka shvati da eurozona više nije pitanje odabira i da ga može napustiti kada zagusti. Pitanje je može li se njemačka javnost uvjeriti da je cijena pada eura puno gora od žrtava da ga se spasi, zaključuje Soros.
Vezani članci |
Komentari (3) Prijava
Ali, najveći je problem što sve države svijeta imaju "deficit proračuna", to je nemoguće.Da bi netko imo deficit proračuna netko mora imati suficit, da bi postojala ravnoteža.Jednostavno ne postoji financijska ravnoteža i to puca.Da bi bankari dali kredit netko im taj novac donjeti, i to svjež, onaj koji je uradio.P.S.Vjeruj nije lako kad se stvari vrte u krug.A sad malo optimizma pun mi je kufer ovog pesimizma.Vjeruj sve je lako kad ti srce pokaže put.
Problem je da su si nerealno digli plače, a kako im to srezat, neide to, ak pokušaju odmah će primjetit i evo ti demenonstracija itd..Treba im dati da birajuIli neka režu plaće.Ili neka izađu iz eurozone.P.S.Pa neće valjda Njemci dozvolit da njih unište.
POČINJE PANIKA PADOVI DIONICA SVE VEĆI OVAJ TJEDAN DIONICE DNEVNO PO NOVIH - 10 %
DUPLO DNO NA BURZAMA PRIVREMENI RAST A ONDA JOŠ VEĆI PAD DIONICA OVAJ I IDUĆI TJEDAN PRATITE OGROMNO ISKRCAVANJE NAROČITO NA IGH , DALEKOVOD, INGRI , HIDROELEKTRI , HT , ATLANSKOJ PLOVIDBI , LEDU , ZVIJEZDI ADRISU , BELJU i VUPIKU . CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi i dalje padaju, Atlantic Grupa najslabija u dvije godine Autor/izvor: Siniša Malus, sinisa.malus@seebiz.eu
ZAGREB - Indeksi na Zagrebačkoj burzi pali su i peti dan uzastopno u ozračju ipak sve većeg prometa.CROBEX je oslabio 0,2 posto i pao na 1.929,63 boda dok je CROBEX10 izgubio 0,3 posto i zaključio na 1.053,25 bodova. Ostvareno je 21,3 milijuna kuna redovnog prometa, šest milijuna više u odnosu na jučer.Status najtrgovanijeg izdanja od HT-a je preuzela Atlantic Grupa (ZSE:ATGR-R-A) čijim je dionicama ostvareno 4,57 milijuna kuna prometa uz pad cijene od 1,7 posto, na 565 kuna. To je bio peti uzastopni pad cijene i pad na najnižu razinu od 25. kolovoza 2009. Iznenađenje dana u kontekstu likvidnosti su Čakovečki mlinovi (ZSE:CKML-R-A) koji su ostvarili 3,36 milijuna kuna prometa uz minimalni pad cijene od 89 lipa, na 3.600,11 kuna. Tek treći po likvidnosti bio je HT (ZSE:HT-R-A) koji je ostvario 2,26 milijuna kuna trgovine uz pad cijene od 0,4 posto, na 246,11 kuna, ujedno i najnižu dnevnu vrijednost.Dobitnikom dana može se nazvati Viro (ZSE:VIRO-R-A) koji je ojačao 1,2 posto, na 415 kuna, uz vrlo dobrih 1,21 milijun kuna trgovine. Dan je dobro završio i za Janaf (ZSE:JNAF-R-A) koji je uz milijun kuna prometa podignut 0,4 posto, na 2.550 kuna, ujedno i najvišu dnevnu razinu.Gubitnik dana je Uljanik plovidba (ZSE:ULPL-R-A) koja je potonula 4,9 posto, na 440 kuna, uz 877 tisuća kuna prometa. Atlantska plovidba (ZSE:ATPL-R-A) pala je na novu najnižu razinu od početka 2005. današnjim padom od 0,4 posto, na 492 kune.Među građevinarima najtrgovaniji bio je Institut IGH (ZSE:IGH-R-A) koji je ostvario 357 tisuća kuna prometa uz rast cijene od 0,9 posto, na 1.150 kuna. Time je i prekinuo četverodnevnu negativnu seriju.Postotno, sjajno je prošla Riviera Adria (ZSE:RIVP-R-A) koja je uzletjela 4,1 posto, na 11,69 kuna, najvišu cijenu od podjele dionica (uz 463 tisuće kuna prometa).