U pregovorima Grčke s kreditorima najveći kamen spoticanja 13. i 14. plaća

Grčka je u ponedjeljak propustila još jedno spasonosno ukrcavanje na vlak koji bi je odveo dalje od bankrota, koji bi se prema procjenama stranih analitičara mogao dogoditi i prije ožujka. 

Naime, u ponedjeljak do podneva grčka se vlada zajedno sa svojim koalicijskim partnerima trebala dogovoriti o restrukturiranju dugova kako bi Atena dobila drugi paket pomoći i izbjegla bankrot. Taj je rok propušten te je Grčka zakoračila prema bankrotu.

Stranke vladajuće koalicije u Grčkoj u ponedjeljak su trebale Europskoj uniji reći prihvaćaju li bolne uvjete novoga dogovora o spašavanju kako bi izbjegli bankrot, koji bi mogao ugroziti budućnost zemlje u eurozoni, javlja Reuters.

Nakon petosatnih pregovora u nedjelju, premijer Lukas Papademos izjavio je da su šefovi stranaka dogovorili mjere koje uključuju smanjenje plaća i druge reforme, a trebale bi rezultirati smanjenjem troškova u vrijednosti od 1,5 posto BDP-a. No glasnogovornik PASOK-a Panos Beglitis tvrdi da još nije postignut dogovor o mnogim stvarima na kojima inzistiraju Unija, MMF i Europska središnja banka.
 

Lakša otpuštanja

Navodno je postignut i dogovor o mjerama za poticanje konkurentnosti, poput lakšeg otpuštanja, smanjenja plaća i snižavanja troškova rada, kako bi se promicali zapošljavanje i gospodarske aktivnosti.

Međutim, spornim je ostalo koliko će to smanjenje biti. Traži se 20-postotno smanjenje minimalnih plaća te odustajanje od 13. i 14. plaće, na što čelnici stranaka koalicije nisu pristali. Nacrt sporazuma u ponedjeljak ujutro podijeljen je trojici stranačkih čelnika, od kojih se odgovor očekivao do podneva, kada je istekao rok koji je Grčkoj dala Europska unija.

Grčka i njezini kreditori tjednima pregovaraju o restrukturiranju dugova te članice eurozone, kojoj prijeti bankrot polovicom ožujka, kada joj na naplatu dolaze obveznice vrijedne oko 14,5 milijardi eura. Obnovljena zabrinutost zbog Grčke u ponedjeljak je na dobitonosne prodaje nagnala i ulagače na tržištima kapitala.
Indeks Londonske burze FTSE oslabio je za 0,2 posto, na 5887 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,4 posto, na 6740 bodova, a pariški je CAC bio u 0,8-postotnom minusu i iznosio 3399 bodova.

Pregovori međusobno zavađenih grčkih političkih lidera o uvjetima drugog paketa pomoći odužili su se, potpirivši strah ulagača da Atena neće uspjeti osigurati dodatnih 130 milijardi eura kredita i time otkloniti prijetnju skorog bankrota.

Sporo rješavanje grčkih nevolja razljutilo je europske partnere i potkopalo povjerenje ulagača na svim tržištima. "U prošla dva do tri tjedna rizična je imovina bila tražena, a ulagači skloni optimizmu i pretpostavci da će pregovori proteći glatko. Postoji ipak i određeni rizik da bi se sve moglo urušiti prije ožujka. Mislim da tržište uopće nije uračunalo u cijene kaotični stečaj", istaknuo je Chris Turner iz ING-a.
 

Vremena nema

U takvom su okruženju najveći gubitnici na tržištu bile banke, pa je Societe Generale oslabio za 2,5 posto, a Deutsche Bank za 1,7 posto.

U ponedjeljak su se u Parizu na sjednici našli njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Sastanak se događa u jeku francuske predsjedničke kampanje te je njemačka kancelarka i tako dala potporu Sarkozyju.

Na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka Angela Merkel je izjavila kako joj nije jasno zašto Grcima treba još nekoliko dana, jer vremena više nema. Kako je u pitanju stabilnost Grčke, dogovor stranaka o nacrtu sporazuma kojim bi trebali biti određeni uvjeti otpisa duga privatnim ulagačima proglašen je korakom naprijed.

Francuski predsjednik Sarkozy izjavio je kako dogovor s privatnim i javnim kreditorima nikad nije bio bliži nego danas i ne može zamisliti da dogovor ne bude postignut.
 

Novi porezi na banke

Posljednji zajednički sastanak dviju vlada održan je u prosincu 2010. u Freibergu. Prema priopćenju francuskog predsjedništva, sastanak je posvećen "jačanju francusko-njemačke suradnje u svim područjima", posebice "fiskalnom".

Pariz i Berlin zalažu se i za uvođenje poreza na financijske transakcije u EU. Francuski predsjednik najavio je da će Francuska "od kolovoza ove godine" uvesti takav porez u visini od 0,1 posto, a opreznija Angela Merkel želi da se takva mjera uvede unutar čitave Unije.

Francuski i njemački čelnici bavit će se i europskim pitanjima, posebice situacijom u Grčkoj, kao i međunarodnim pitanjima, poput Sirije.