Vidošević: Ruše me jer sam dirnuo u lažnog heroja Rohatinskog

Nakon što je šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević u razgovoru za Dnevnik HTV-a prozvao Ivicu Todorića i Emila Tedschija da ga žele smijeniti s mjesta predsjednika HGK, našavši razlog tome u činjenici da je u izjavi za slovenske medije dirnuo u guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, kojeg je nazvao "lažnim narodnim herojem", reagirao je HNB.

Sve je počelo kada je Vidošević u razgovoru za slovenski list Večer izjavio kako Tedeschi i Todorić plešu kako diktiraju banke. Nakon toga Vidoševića je prozvao tjednik Globus optuživši ga za rasipništvo i neučinkovitost HGK, u tekstu pod naslovom "Rasipni kralj komore".

Kazavši kako je tekst pun netočnih podataka, Vidošević je napomenuo kako se u tom tjedniku "ne oglašavaju ni on, ni Kraš, ni HGK". Kazao je kako se tamo oglašavaju "oni koji diktiraju tempo".

Vidošević smatra da su tekst u Globusu naručili Tedeschi i Todorić zbog toga što se usudio taknuti u "spasitelja Hrvatske", misleći na guvernera Rohatinskog.

"Apsurdno je da je najpopularnija osoba kod nas ona koje je dovela sa svojim prethodnicima do toga da imamo nekoliko stotina tisuća nezaposlenih, da su cijele industrije nestale, osoba koja tri godine ne reagira u krizi i tek 2011. plasira sredstva kad već nemamo stotine tisuća radnih mjesta", kazao je Vidošević o Rohatinskom, dodavši kako su mediji od njega stvorili narodnog heroja.

Na cijelu je stvar reagirala Hrvatska narodna banka, čije priopćenje prenosimo u cijelosti:

U vezi s najnovijim insinuacijama o postupanju Hrvatske narodne banke tijekom krize podsjećamo na sljedeće činjenice: Tijekom 2008. godine i na početku 2009. godine HNB je oslobodio likvidnost u iznosu od 4,5 milijardi eura. To je realizirano smanjenjem minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 32 na 20 posto, smanjenjem stope obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, ukidanjem granične obvezne pričuve i drugim mjerama monetarne politike.

Oslobađanjem te likvidnosti na vrhu financijske krize spriječena je pojava nelikvidnosti države, kreditni slom u zemlji i održana je stabilnost nominalnog tečaja. Nakon toga HNB je najavio spuštanje stope obvezne pričuve banaka u 2010. godini s 14 na 11 posto, čime se trebala osloboditi dodatna likvidnost za potrebe kreditiranja sektora poduzeća od oko 9 milijardi kuna. Trećina tog iznosa oslobođena je odmah, spuštanjem stope obvezne pričuve s 14 na 13 posto, dok je oslobađanje ostalog dijela likvidnosti bilo uvjetovano uspostavljanjem efikasnog mehanizma krediitiranja sektora poduzeća, kojeg su trebale utvrditi Vlada, HBOR i poslovne banke (modeli A i B), i rezultatima u primjeni tih modela.

Nažalost, ispostavilo se da su ti rezultati bili ispod očekivanja, pa je početkom 2011. godine HNB neovisno od tih modela spustio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 20 na 17 posto i time dodatno oslobodio iznos od 850 milijuna eura. Sveukupno je HNB, u neto iznosu, u razdoblju od početka 2008. do početka 2011. godine svojim mjerama oslobodio dodatnu likvidnost od 5,4 milijarde eura, što je ekvivalent od oko 12 posto BDP-a. Zato su potpuno neosnovane tvrdnje da je HNB na krizu reagirao nepravodobno i nedostatno.