"Akcijama rasteretiti kupnju automobila za punjenje proračuna"

Tržište novih vozila u Hrvatskoj u prvih je devet mjeseci pokazalo znakove laganoga oporavka u odnosu na katastrofalnu 2010. godinu, no i dalje je daleko od uspješnih sezona. Da se točnije izrazimo, prodaja je i dalje više nego 50 posto lošija u odnosu na najuspješniju 2008. godinu.

Tako je ove godine u prvih devet mjeseci prodano 32.811 osobnih vozila, a lani je ta brojka iznosila 28.943. Lakih gospodarskih vozila u prvih devet mjeseci prodano je 2699 (1999 lani) te 581 teško gospodarsko vozilo (u odnosu na 483 vozila u 2010.)

Novi lider

Darin Janković, analitičar automobilskog tržišta iz specijalizirane tvrtke Jato Dynamics, ističe da kriza i dalje traje. „Očigledan je lagani porast registracija, ali samo u usporedbi s prošlom godinom, koja je bila i više nego katastrofalna. Naime, u rekordnoj 2008. godinu u prvih devet mjeseci registrirano je više od 69.000 novih osobnih automobila, a osim u posljednje dvije godine bilo je uvijek više od 50.000 registracija. Prodaja lakih i teških gospodarskih vozila također se poboljšala u odnosu na prošlu godinu, ali u tom je segmentu pad u odnosu na najbolje godine još veći što bit trebalo zabrinjavati jer je prodaja takve vrste vozila ogledalo agilnosti gospodarstva i investicija u njega“, kaže Janković.

Gledajući pozicije automobilskih marki, na tržištu osobnih vozila Volkswagen je preuzeo lidersku poziciju od Opela. Tako je VW prodao 672 vozila više (ukupno 3961) i povećao svoj tržišni udjel na 12,07 posto (sa 11,36 posto), dok je Opel prodao 447 vozila manje (ukupno 3310) i smanjio udjel na tržištu na 10,09 posto (sa 12,98 posto). Treće mjesto pripalo je Renaultu sa 3037 prodanih vozila i udjelom od 8,27 posto, dok je Chevrolet s te pozicije pao na peto mjesto i tržišni udjel od 7,2 posto (godinu prije 8,56 posto). Između njih smjestio se Peugeot sa 542 prodana vozila više (ukupno 2612) i udjelom od 7,96 posto.

„Najveći rast bilježe Volkswagen i Škoda, zatim francuski te korejski brendovi. VW profitira prije svega zahvaljujući odličnom imidžu, poželjnoj paleti proizvoda te dugom očuvanju visoke vrijednosti. Škoda je popularan flotni model, posebice u državnim institucijama te rent a car kompanija. Francuzi se održavaju korektnim odnosom dobivenog za uloženo te jakim marketingom. Korejske marke napreduju širenjem palete na nove segmente i niskim cijenama. Najveći su gubitnici japanske marke koje zbog jakog jena (a neki modeli i carina) imaju relativno visoke cijene. U postotnom zbroju najviše je pao Opel, vjerojatno zbog smanjenja potražnje u rent a car tvrtkama te činjenice da više nema popularnih "classic" modela“, kaže Janković.

Dio kompanija i dalje živi od prodaje vozila državi i s njom povezanih subjekata. „Ne zna se koliko su točno vozila nabavile državne institucije ili javne tvrtke, ali je sigurno da bi zaustavljanje takvih narudžbi utjecala na poslovanje automobilskih tvrtki. Teško je procijeniti utjecaj: ako se oporavi "retail", ne bi smjelo biti većih potresa“, smatra Janković.

Maloprodaja se, među ostalim, može oporaviti i spuštanjem cijena, ali upitno je koliko za to ima prostora. Odnosno ima ga, ali samo s jedne strane, a to je u ovom slučaju država.

„Smatram su automobilske kuće s cijenama vozila na donjoj granici profitabilnosti, bez većih mogućnosti za znatnije korekcijama, posebice uz ovako malen promet. Visoke cijene vozila prije svega su uvjetovane visokim trošarinama i velikim PDV-om. Bez obzira na to što prodaja automobila ne utječe izravno na hrvatsko gospodarstvo, jer nemamo proizvodnju, promišljenim bi se akcijama trebala rasteretiti kupnja vozila kako bi se osiguralo punjenje proračuna kroz PDV i ostala povezana davanja te nastavio sada potpuno zaustavljeni trend pomlađivanja voznog parka u korist sigurnosti na cestama te ekologiji. Načina je bezbroj, ali aktualna Vlada ni o tome, kao ni o mnogim drugim stvarima, nije ni promišljala“, kaže Janković.

Jedna od stvari kojima se Vlada uopće nije zamarala su i električna vozila. I dok cijela Europa subvencionira kupnju takvih automobila, Hrvatska je posljednja utvrda nepopustljivih poreznika koji koriste svaku kunu za krpanje prenapuhanog proračuna pa dio proizvođača automobila i ne šalje takve svoje modele na hrvatsko tržište.

Pohlepna država

„Doslovno svuda u svijetu kupnja hibridnih, posebice električnih vozila, na neki se način potiče zakonskim odredbama. U Hrvatskoj gdje se trošarina razrezuje prema vrijednosti automobila, što je nonsens samo po sebi, to je katastrofalno za prodaju još uvijek u proizvodnji skupih električnih i hibridnih vozila koja su jednostavno nedostupna građanima ili tvrtkama. Bez intervencije države, nema prodaje takvih vozila“, naglašava Janković.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom prilogu B2b Business.hr-a, od 07. studenog 2011. Ako se želite pretplatiti na Business.hr, to možete učiniti ovdje.