Američki bankari prikrivali veličinu rizika

Američke banke u posljednjih su devet godina prikrivale veličinu svojih stvarnih rizika, snižavajući kratkoročna dugovanja neposredno prije objave kvartalnih financijskih izvješća, prenosi Wall Street Journal pozivajući se na izvore iz newyorške centralne banke FED.

Goldman Sachs, Morgan Stanley, JPMorgan Chase & Co., Bank of America, Citigroup i još 13 neimenovanih banaka nije objavilo veličinu svojih dugova kojima su pokrivali trgovinu dionicama.

Na kraju svakog tromjesečja banke bi vrijednost dugova smanjivale u prosjeku 42 posto, da bi na početku svakog sljedećeg tromjesečja nastavile gomilati dugove, sve do njegova kraja, kada bi ih opet srezale za gotovo polovicu.

Obrana bankara

Nakon propasti Lehman Brothersa, čijim je slomom 2008. godine počela globalna financijska kriza, i koji je do svojega nesretnog kraja došao i zbog povećanog zaduživanja, banke su se zabrinule da bi objavljivanje vrlo visokih razina dugova moglo ugroziti njihove kreditne rejtinge i cijene dionica, navodi WSJ.

Iako takva praksa banaka nije ilegalna, ona ipak ruši povjerenje ulagača u banke i ugrožava njihov daljnji rad. Glasnogovornici Goldman Sachsa, Morgan Stanleya, JPMorgana i Citigroupa smješteni u Hong Kongu, odbili su komentirati Fedove podatke.

Izvori iz banaka koji nisu htjeli biti imenovani potvrdili su praksu naglih rezanja dugova na kraju svakog tromjesečja, a neki od njih brane se da ulagači znaju da dugovi u svakom tromjesečju nisu isti već da se mijenjaju.

Za Fedove podatke odmah se zainteresirao drugi regulator, Securities and Exchange Commission (SEC), koji bdije nad pravilnim trgovanjem na burzama. SEC je započeo istragu nad 24 velikih financijskih tvrtki te želi otkriti načine i tehnike kojima tvrtke prikrivaju svoje visoke razine rizika.

Praksa prikrivanja

Fed nije prvi put ulovio banke u prikrivanju pravih financijskih podataka. Štoviše, kriza je pokazala da je to postalo gotovo pravilo, a na prikrivanje stvarnih brojki nisu imuni ni regulatori, koji takvu praksu objašnjavaju javnom dobrobiti.

Neke središnje banke, poput britanske, čak su i same priznale da su frizirale svoja izvješća kako javnost ne bi doznala da je bila pred bliskim kolapsom britanskoga bankovnog sustava prije dvije godine.