Analitičari: Izbori kradu još jednu godinu nužnih reformi

Hrvatsko gospodarstvo rast će u 2011. godini i tu je otprilike kraj dobrih vijesti za zemlju u sljedećih dvanaest mjeseci

Iako je treći kvartal 2010. godine Hrvatska završila sa stopom rasta 0,2 posto, na godišnjoj će razini minus ove godine zasigurno biti veći od 1,5 posto sudeći prema zasad poznatim podacima.

Prema sezonski prilagođenim pokazateljima, hrvatska je ekonomija u drugom tromjesečju ove godine bila u padu čak deveto tromjesečje zaredom, što znači da su iza nas dvije i pol godine ekonomskog pada.

Rast koji ćemo doživjeti u 2011. godini bit će, čini se, prije svega posljedica niske baze i trzaja blagog oporavka domaće potražnje izazvanog stabilizacijom u lošim uvjetima i, na sreću za nas, nastavka gospodarskog rasta u zemljama Europske unije.

No, ni od Europske unije neće biti puno koristi ne uspije li paket pomoći EU i Međunarodnog monetarnog fonda smiriti nemirne duhove na europskom tržištu duga. Više od smirivanja duhova bit će potrebna jasna politika europske središnje banke, čiji će smisao biti uvjeravanje špekulanata na tržištu novca i duga da se ne isplati kladiti na default, odnosno nemogućnost vraćanja duga mediteranskih zemalja, prvo prezaduženog Portugala, a zatim i Španjolske, četvrte najveće ekonomije u više ne tako ekskluzivnom klubu eurozone.

Nakon što špekulanti na tržištu novca poharaju zapadni dio Mediterana, nije isključeno da će se okrenuti zemljama koje nisu članice ni eurozone ni Europske unije. Iako u relativnom i apsolutnom odnosu duga Hrvatska nije među najugroženijim zemljama Starog kontinenta, kretanje naših credit default swapova pokazuje da na nas nisu zaboravili.

Ekonomisti banaka koje posluju u Hrvatskoj očekuju rast hrvatskoga gospodarstva u 2011. godini, i to između jedan i 1,7 posto. U predviđanju rasta hrvatskog BDP-a najviše su optimistični bili u Ekonomskom institutu, na čijem je čelu dr. Sandra Švaljek, a očekuju 1,7-postotni rast BDP-a u 2011. godini. Najmanje pozitivno predviđanje dao je pak Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke, koji procjenjuje rast BDP-a oko jedan posto.

Gotovo svi sugovornici Business.hr-a kao osnovni problem istaknuli su nedostatak političke volje za provedbu strukturnih reformi u 2010. i 2011. godini, a za gospodarstvo će dodatni problem biti činjenica da bi se do kraja sljedeće godine trebali održati parlamentarni izbori.

U skladu s približavanjem izbora, pišu u svojim predviđanjima iz Ekonomskog instituta, Vlada bi mogla izbjeći bilo koji potez koji procijeni politički rizičnim, što je obeshrabrujuće za gospodarstvo kojem hitno trebaju kredibilne politike.

Slično ocjenjuje i Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja iz Raiffeisen Consultinga. Iako očekuje određeni pozitivan utjecaj približavanja članstvu u Europskoj uniji, zbog izbora ne očekuje provođenje važnijih mjera proturecesijske gospodarske politike s dugotrajnijim učinkom, odnosno reformske politike, nego onih s kratkotrajnim pozitivnim učinkom na rast BDP-a uz rast inozemnog duga.

Upravo su reforme, a ne deklarativno opredjeljenje, kaže Živković Matijević, nužne za mijenjanje položaja tvrtki na lokalnim tržištima rada, kapitala, robe i usluga.

Uz spor rast, koji po stopama više odgovara velikim zrelim kapitalističkim ekonomijama nego Hrvatskoj koja bi trebala biti u usponu, nezaposlenost će u 2011. godini dosegnuti vrhunac. Prema procjenama Ekonomskog instituta, to će se dogoditi u veljači i ožujku, kad će broj prijavljenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje iznositi 330.000.

Kovač iz Erste banke tako govori o stopi većoj od 19 posto, koja bi se ipak trebala sezonski spustiti kad počne turistička sezona.

Optimističniji je njegov kolega, glavni ekonomist Société Générale Splitske banke Zdeslav Šantić, koji smatra da stopa nezaposlenosti neće porasti puno iznad 17,5 posto. On ipak ukazuje na drugi, još veći problem: nastavit će se smanjivati zaposlenost, odnosno broj radno sposobnih, jer će mnogo novonezaposlenih izaći iz radne snage zbog prijevremena umirovljenja.

Upravo su oporavak realnog sektora i restrukturiranje prerađivačkog sektora, ocjenjuje taj makroekonomist, razlog smanjenja zaposlenosti u 2011. godini. Šantić kaže i kako nije izgledno da će se zaposlenost oporaviti prije druge polovine 2012. godine, dakle za najmanje 18 mjeseci, što je uzrokovano strukturnom neravnotežom između potražnje i ponude za radnom snagom, niskom mobilnošću i fleksibilnošću radne snage. Usto, nedostaju efikasne mjere poticanja zapošljavanja, pogotovo u poticanju ravnomjernijeg regionalnog razvoja.

Loši pokazatelji zaposlenosti radne snage u domaćoj ekonomiji upućuju na to da će potrošnja kućanstava, kreditirana ionako izvana, u 2011. godini, iako stabilizirana, biti nedovoljna za pokretanje još jednog ciklusa rasta kao u periodu od 2005. do kraja 2007. godine, a javna će potrošnja biti limitirana nedostatkom novca, odnosno proračunom u kojem je čak 85 posto svote determinirano i ne može se mijenjati bez ozbiljnih rezova, poput onih u sustavu doprinosa ili svetim kravama poput sustava mirovina, pogotovo povlaštenih.

Situacija s proračunom i refinanciranjem dugova mogla bi biti i gora, što pokazuje to Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci. Prema njemu, Hrvatskoj trenutačno na ruku idu dvije bitne stvari. Prvo, Hrvatska, nakon što u ožujku dospije euroobveznica u iznosu od 750 milijuna eura, ostaje sa samo dvije aktivne euroobveznice, što je i u vrijednosnom i u relativnom iznosu često znatno manje u odnosu na velik broj istočnoeuropskih zemalja. Drugo, pod pretpostavkom da će vodeće središnje banke nastaviti ekspanzivnu monetarnu politiku (npr. odluka američkih Saveznih rezervi da kupi 600 milijardi dolara američkih državnih obveznica), apetit za rizikom mogao bi još neko vrijeme ostati povoljan, što bi se pozitivno odrazilo na dugove tržišta u nastajanju, pa i na hrvatski dug.

Međutim, treba biti svjestan da fiskalni problemi nisu riješeni ni na periferiji eurozone. Bude li, primjerice, Španjolska (četvrta po veličini članica eurozone) 'kontaminirana', posljedice će se osjetiti diljem eurozone s neupitnim negativnim implikacijama na dug istočnoeuropskih zemalja. Izdavači obveznica iz zemalja srednje i istočne Europe s najvećim kratkoročnim dugom (Bugarska, Baltik, Mađarska, pa i Hrvatska) bit će tada najveći izvor rizika krenu li investitori tražiti sljedeću slabu kariku u lancu, zaključio je Stojić.

Na to se nadovezuju i Šantićeva razmišljanja o hrvatskom zaduživanju. Prema njemu, upravo bi neizvjesnost o eskalaciji dužničke krize u Europi i fiskalni rizici mogli otežati zaduživanje na stranom tržištu kapitala.

Valja očekivati da će izostati i izravna i neizravna strana ulaganja. Uz to što smo već ionako slabi u njihovu privlačenju, u srednjoročnom razdoblju ne treba očekivati povratak priljeva inozemnih izravnih investicija u zemlje Nove Europe, među kojima je i Hrvatska, na razinu prije krize.

>>> Očekivanja analitičara za pojedine sektore u 2011. godinu možete pročitati u b2b prilogu Business.hr-a Prognoza 2011.