Analitičari PBZ-a: Ova godina je izgubljena

"U ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom", napisali su analitičari Privredne banke Zagreb te projekciju pada BDP-a za ovu godinu povećali sa 0,5 na 1,5 posto.

U najnovijem broju PBZ analiza ističe se da se ove godine ne može očekivati oporavak domaće potražnje, i to bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti od 1. srpnja odnosno 1. studenoga te izmjene poreza na dohodak.

"Očekivanja potrošača i dalje su loša, trenutačno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, uostalom kao i naša turistička sezona", kažu u PBZ-u.

Analitičari te banke upozoravaju i na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika, o čemu "svjedoči i krah građevinske aktivnosti u prva četiri mjeseca ove godine (-18,1%)". Predviđaju i daljnje smanjenje državne potrošnje te pozitivan impuls očekuju samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza.

No oporavak inozemne potražnje smatraju prilično nestabilnim i napominju da je njegov rast u prvih pet mjeseci pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata.

"Upravo nedostatak znatnije izvozne komponente odnosno ovisnost o domaćoj potražnji povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske", napisali su analitičari.

Osvrnuli si se i na službene podatke o padu BDP-a u prvom kvartalu 2,5 posto, što ih je, zajedno s nastavkom negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, nagnalo da procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini revidiraju s pada od 0,5 na pad od 1,5 posto.

"Gledamo li duže razdoblje, vidimo da se kvartalne stope promjene BDP-a u Hrvatskoj u posljednje dvije godine nalaze u negativnom teritoriju te da je u prvom ovogodišnjem kvartalu zapravo došlo do ponovnog znatnijeg ubrzavanja pada", upozoravaju u PBZ-u.

Dodaju da je slično kretanje vidljivo i kod Slovenije, iako zamjetno blažih razmjera, dok je Slovačka negativnu kvartalnu stopu promjene zabilježila samo u prvom kvartalu prošle godine i od tada ponovno bilježi pozitivne stope. "Mađarska, slično Hrvatskoj, negativne kvartalne stope bilježi još od 2008. godine, no za razliku od Hrvatske, u posljednja dva kvartala bilježi pozitivne promjene", kažu analitičari PBZ-a.

U PBZ-u ističu da u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, činjenica da je ova godina izgubljena ne mora se smatrati lošom karakteristikom.

"S obzirom na to da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast (tj. predstavljaju negativan šok ponude, ali i potražnje) ni iduća godina neće donijeti znatne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od dva posto. Međutim, uspješnost i brzina provođenja reformi u ostatku ove i u sljedećoj godini postavit će temelje idućem srednjoročnom razdoblju za koje se nadamo da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela", zaključuju u Privrednoj banci Zagreb.