'Apsurdno je misliti da zbog rasta uvoza živimo punim plućima'

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor svaki i najmanji naizgled pozitivan podatak državne statistike "uhvati u letu" kako bi se pohvalila da mjere njezina kabineta počinju davati ploda u gospodarskom oporavku zemlje.

Rast izvoza u siječnju ove u odnosu na lanjski siječanj od 3,8 posto razveselio je premijerku, a kako je uz siječanjski pad uvoza od 1,2 posto na godišnjoj razini pokrivenost uvoza izvozom dosegla 68,4 posto zaključila je da bilanca robne razmjene jasno pokazuje da se Hrvatska počela gospodarski oporavljati. Je li baš tako?

Pad industrijske proizvodnje u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine od 1,2 posto i čak za 6,7 posto u odnosu na lanjski siječanj, iako su makroekonomisti prognozirali njezin minimalni rast ili nultu stopu rasta u najpesimističnijim prognozama, u korijenu pobija optimizam premijerke Kosor koji su u njoj pobudili statistički podaci o robnoj razmjeni na početku ove godine. I oni podaci koji poput pada uvoza na prvi pogled izgledaju kao pozitivan trend, zapravo su dodatni dokaz da gospodarstvu, pogotovo realnom sektoru i dalje loše ide, jer pad uvoza, osim što svjedoči o padu i stagnaciji osobne potrošnje, također pokazuje da i industrijskoj proizvodnji ne cvjetaju ruže, pa i ona sve manje uvozi sirovine i repromaterijal koje ugrađuje u svoje finalne proizvode.

Apsurdno je, kažu pojedini ekonomisti, da će s obzirom na strukturu hrvatskog gospodarstva tek kontinuirani rast uvoza biti znak da hrvatsko gospodarstvo opet počinje živjeti punim plućima. Naravno, pod uvjetom da i u narednom razdoblju izostanu nužne strukturne reforme koje bi smanjile njegovu uvoznu ovisnost i istovremeno povećale njegovu međunarodnu konkurentnost.

Komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o siječanjskoj robnoj razmjeni i industrijskoj proizovdnji, makroekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević kaže da "situacija nije bajna". Rast izvoza zapravo je manji od očekivanog, a kako je njegov udio u BDP-u samo 20 posto, po čemu je Hrvatska na dnu regionalne ljestvice jer samo Albanija u srednjoj i jugoistočnoj Europi ima manji udio izvoza u BDP-u, Zrinka Živković Matijević zaključuje da nam je robni izvoz nekonkurentan i povezan s industrijskom proizvodnjom, odnosno da takav kakav je ne može pokrenuti industrijsku proizvodnju. Njegov aktualni rast posljedica je oporavka hrvatskih izvoznih tržišta, a ne i "autohtonog" oporavka hrvatskog gospodarstva.

Kontinuirani pad uvoza, uz ostalo, pokazuje pak da smo domaću potrošnju godinama zadovoljavali uvoznim proizvodima, tako da uvoz pada zbog pada domaće tražnje, a ne zbog njegove supstitucije domaćom proizvodnjom. Za Zrinku Živković Matijević to je jasan znak da nismo ni za pedalj promijenili strukturu gospodarstva i da je realni sektor u teškoj situaciji, iako blagi rast izvoza sugerira da se izvozne tvrtke ipak ponešto oporavljaju. No, zabrinjavajući pad industrijske proizvodnje ima veću specifičnu težinu od oživljavanja izvoznika, tako da je malo razloga za optimizam, zaključuje Zrinka Živković Matijević, iako razumije premijerkinu želju da širi optimizam hvatajući se za svaku pozitivnu "statističku slamku".

I dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić slaže se da najnoviji statistički podaci o robnoj razmjeni i industrijskoj proizvodnji pokazuju da "po svim parametrima nismo ništa promijenili u našoj gospodarskoj strukturi". Izvoz nam je relativno mali, pa se svaki "eksces" poput izvoza upravo završenih brodova ili povećani izvoz struje zbog obilnih kiša, iskazuje kao značajan njegov rast, koji, međutim, ne dokazuje da je krenuo gospodarski oporavak. Kako su istovremeno osobna potrošnja i industrijska proizvodnja u Hrvatskoj uvozno ovisne, s njihovim oporavkom u sadašnjoj strukturi gospodarstva, neminovno će početi rasti i uvoz. Zato Branko Grčić zaključuje da će rast uvoza koji je povezan s rastom osobne potrošnje i industrijske proizvodnje, zapravo biti znak oporavka hrvatskog gospodarstva. Zvuči apsurdno, ali struktura hrvatskog gospodarstva takva je da će se i njegov oporavak apsurdno iskazivati sve dok se reformama gospodarstva struktura ne promijeni u korist proizvodnje te "skine" s uvozne i potrošačke ovisnosti.