Bankari odgovaraju Rohatinskom: Nećemo povlačiti kapital

Najveće domaće banke ističu kako njihovi vlasnici u inozemstvu neće povlačiti kapital iz Hrvatske, premda guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski smatra kako „postoji opasnost“ da se upravo to dogodi.

Banke u Europi, pritisnute krizom u eurozoni, suočavaju se s nedostatkom izvora financiranja poslovanja, zahtjevom za dokapitalizacijom koja bi osigurala stabilnost europskoga bankarskog tržišta te potencijalnim velikim gubicima od ulaganja u prezadužene zemlje.

Banke u Hrvatskoj, kako tvrde njihovi vlasnici u Italiji, Austriji, Francuskoj i Mađarskoj, ne namjeravaju dio potrebnog novca povući iz Hrvatske, gdje imaju dobit i znatan dio novca koji im neiskorišten stoji na računu HNB-a.

Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Splitska banka, Erste banka, Raiffeisenbank Austria i OTP Hrvatska odgovorile su kako njihovi vlasnici - talijanski UniCredit i Intesa Sanpaolo, francuski Societe Generale, austrijski Erste i Raiffeisenbank te mađarski OTP - neće povlačiti kapital u svoje matice.

U nedjelju, gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a, guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao je kako „postoji opasnost da će strane banke pokušati iskoristiti dio kapitala iz svojih hrvatskih podružnica“.

Hipotetsko pitanje

Na pitanje postoje li naznake da bi matične banke mogle povući dio novca iz Hrvatske, u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), lobističkoj bankarskoj organizaciji, samo kažu da je to odluka svake banke pojedinačno.

Glasnogovornici UniCredita, Renato Vichi, Andrea Morawski i Paola di Raimondo, u ponedjeljak nisu odgovorili na upit.

"Nećemo povlačiti kapital ni likvidnost iz PBZ-a. Ne vidimo nikakvu potrebu za to", napisala je u e-mailu Francesca Palermo Patera, glasnogovornica Intese Sanpaolo.

Dominic Köfner, glasnogovornik Hypo Alpe-Adria Banka sa sjedištem u Klagenfurtu, napisao je u e-mailu kako banka „ima snažnu kapitalnu bazu koja je iznad zahtjeva regulatora“.

Guverner Željko Rohatinski u nedjelju je istaknuo kako će u slučaju povlačenja kapitala „poduzeti mjere pripremljene 2008. godine“. „S obzirom na to da je, barem zasad, riječ o hipotetskom pitanju, ne smatramo umjesnim iznositi o kojim bi se mjerama radilo“, navedeno je e-mailu HNB-a poslanom Business.hr-u.

Time ostaje nepoznato na koji način HNB namjerava zaustaviti potencijalni odlazak kapitala iz Hrvatske.

"To će biti doista zanimljivo vidjeti. Baš me zanima kako to Rohatinski misli učiniti", komentirala je osoba s financijskog tržišta.

Mjere koje se sada čine mogućima su povećanje stope adekvatnosti kapitala (sada 12 posto), povećanje stope minimalnih potrebnih deviznih potraživanja (sada 17 posto), odnosno količine stranog novca koji banke drže u HNB-u, ili pak stroža i šira primjena pravila poput definiranja loših, nenaplativih plasmana.

Desetak mjera

"Postoji desetak mjera, a posljednja, krajnja mjera može biti restrikcija povlačenja kapitala", objašnjava Damir Novotny, koji je bio član Savjeta HNB-a 2000. godine.

Tijekom ljeta je dužnička kriza u eurozoni počela sve više pritiskati bankarski sektor pa su brojne europske banke ostale bez izvora financiranja. U strahu od potencijalnih gubitaka, banke su drastično smanjile međusobno kreditiranje, a sada im europski dužnosnici propisuju dokapitalizaciju kojom bi se osigurala stabilnost sustava.

HNB je od tada dva puta morao reagirati na deviznom tržištu jer je u Hrvatskoj došlo do znatnije potražnje za eurom. Dio te potražnje činile su upravo banke, ali nije poznato u kolikoj mjeri.

Uslijed potražnje za eurom, HNB je krajem rujna reagirao povećanjem stope obvezne pričuve sa 13 na 14 posto, što je posljednja poduzeta važnija mjera središnje banke.

Domaći analitičari trenutačno pažljivo promatraju situaciju u regiji. „Situacija u Italiji odredit će i poteze banaka. Ako se ona pogorša, možemo očekivati povlačenje novca iz Hrvatske“, smatra Drago Jakovčević, profesor na katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Velimir Šonje, analitičar Hrvatske udruge banaka, kaže: „Ako i dođe do određenog odljeva, ne vjerujem da će on biti velik“.