Bez čega će europski sastanak podbaciti?

Očekivanja svjetske javnosti od današnjeg sastanka na vrhu Europske unije su, blago rečeno, velika, no realnost će sigurno biti nešto drukčija i ponuditi samo djelomična rješenja za goruće probleme.

Elsa Lignos iz RBC Capital Marketsa sastavila je popis od četiri točke koje bi se mogle rasvijetliti na današnjem sastanku lidera Europske unije i eurozone.

Naravno, prvo mjesto na njezinu popisu zauzela je Grčka, a Lignos se nada da će se danas saznati popriličan broj novih informacija o tome koliki će postotak grčkog duga morati otpisati privatni investitori i koliko će novca biti potrebno za novo spašavanje dobrano posrnule članice eurozone.

Lignos kaže kako se sada čini da danas neće biti objavljenje konačne brojke, što će biti razočaranje za tržišta kapitala koja željno očekuju napredak na tom polju već se vjerojatno i dalje govoriti o otpisu 50 do 60 posto dužničkih vrijednosnih papira u vlasništvu banaka i privatnih investitora.

Kao drugo, Lignos očekuje da će se saznati nove informacije o predloženoj dokapitalizaciji banaka i naglašava kako se iznos od 108 milijardi eura ne može smatrati konačnim sve dok se ne sazna koliko će točno grčkog duga banke morati otpisati.

Analitičarka očekuje da će nakon sastanka biti poznate i nove informacije o novoj strukturi Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). Pretpostavlja da će se više čuti o dva plana za EFSF – prema jednom bi EFSF trebao dati garancije za nova izdanja obveznica, a prema drugom bi fond trebao privući vanjske investitore i smio kupovati obveznice na sekundarnim tržištima.

No Lignos upozorava kako ni ukupna "težina" EFSF-a neće biti tako skoro poznata budući da će trebati proći nekoliko tjedana da bi se saznalo koliki je interes vanjskih investitora, javlja Guardian.

Kao četvrto, odnosno zadnje, ali nikako najmanje važno, na "tapeti" europskih glavešina trebala bi se naći i Italija. Ta problematična članica eurozone, koja mnoge brine puno više od Grčke, zato što je njezino gospodarstvo treće najjače u eurozoni pa bi njegov slom imao neslućene posljedice, europskim bi liderima trebala predstaviti konkretne mjere za smanjenje deficita i vanjskog duga.