Bez devalvacije Hrvatska će biti kolonija Europe slična državama 19.st.

Hrvatska monetarna politika postala je neadekvatna, besmislena je u trenutačnoj recesiji te je nadređena ekonomskoj politici, a valutnu klauzulu na depozite i kredite treba što prije ukinuti. Zaključci su to diskusije "Monetarna politika u procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju" koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Šef HGK Nadan Vidošević kazao je da je hrvatska fiskalna politika bila neodgovorna i populistička pa je uz rigidnu tečajnu politiku stradao realni sektor i danas nemamo ekonomiju spremnu za globalno tržište.

Na samom početku skupa ministrica financija Martina Dalić pokušala je diskreditirati MMF-ove preporuke rekavši: „Ne možemo se oslanjati samo na preporuke međunarodnih institucija. Bilo bi to prihvaćanje suviše pojednostavljenih zaključaka. Hrvatska nije ni Kina ni SAD, tu ne vrijede mainstream ekonomske teorije, a u tu zamku upadaju i institucije čije znanje ne dovodim u pitanje. Hrvatska ima malu, otvorenu i visoko euriziranu ekonomiju“.

Monetarnih se pitanja najviše držao Dragoljub Stojanov, profesor na fakultetima u Sarajevu i Bologni. Prema njegovim riječima, cijela Hrvatska je zatočenik triju iluzija – kvazi-monetarizma, neoliberalizma te političkog i ekonomskog pragmatizma.

„Ne želimo li da Hrvatska postane periferna kolonija Europe slična državama 19. stoljeća, moramo provesti ili internu devalvaciju ili devalvaciju, tj. deflaciju, kako bismo se malo više osamostalili. Ni jedan od tih scenarija neće biti baš veseo“, poručio je.

Najkonkretnije prijedloge i kritike HNB-u uputio je Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ali nije se u cjelini držao teme. Prema njemu, današnja monetarna politika je neefikasna i nadređena je ekonomskoj politici.

„Sada smo u fazi restriktivne monetarne i fiskalne politike, u 'mrtvoj zoni' kada ne možemo izaći iz recesije, već možemo samo tonuti u depresiju u kojoj tehnički već jesmo. Kako bismo se izvukli, potrebni su nam novi investicijski ciklus okrenut kapitalnim dobrima i napredak u tehnologiji proizvodnje koja je ključni čimbenik progresa svake zemlje“, kazao je.

Guverner mađarske središnje banke Andras Simor prvi je upozorio na to da članstvo u Europskoj uniji ili eurozni ne štiti od ekonomske i financijske nestabilnosti.

„Za svaku je zemlju važno odabrati pravi monetarni režim, pogotovo za Hrvatsku koja stremi članstvu u eurozoni. U fazi pristupanja nužno je prilagoditi kamatne stope i inflaciju, što zbog njihova smanjenja često izazove financijske balone pa treba birati strategiju koja će eliminirati nagle oscilacije u gospodarstvu“, poručio je Simon.

Žestoki zagovornik podčinjavanja euru, poljski ekonomist Dariusz Rosati, monetarna samostalnost smatra nepotrebnom.

„Pristupanje eurozoni ukida transakcije troškove, valutni rizik, rizik krize valute i donosi transparentnije cijene, što u poljskom primjeru donosi benefit od 1,5 do 2 posto BDP-a godišnje“. Prema Rosatiju, gubitak monetarne vlasti i nacionalne valute prihvatljiv je u zamjenu za članstvo u eurozoni i profite koje ono donosi.

„Gubitak kulturnog identiteta nije presudan jer je nacionalna valuta skup luksuz“, smatra Rosati.

S njime se ne slaže Jože Mencinger, slovenski političar i ekonomist poznat po žestokim kritikama EU. On se osvrnuo na nedovoljno djelovanje središnjih banaka u ulozi regulatora. Kako se svi grijesi u zemljama poput Slovenije i Hrvatske ne bi pripisali samo tajkunima i bankama, Mencinger je objasnio kako su zakazali i središnji bankari dopustivši preveliku ovisnost o stranom kapitalu.