Bez individualne štednje nema ni mirovinskog sustava

Održivost mirovinskih sustava, sigurnost štednje za mirovinu i primjerenost mirovinskih primanja ključni su ciljevi i izazovi svih razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, poručeno je s jučerašnje konferencije za novinare o važnosti mirovinskog sustava.

Na konferenciji  su govorili  Kristijan Buk, član Uprave za financije Allianza Zagreb, Tatjana Račić Žlibar, članica Uprave Uniqa osiguranja, Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, i Željko Jukić, direktor sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja.

Oblikovanje i rješenje ovih izazova u središtu je pozornosti svih društvenih struktura, a uspješno jednoznačno rješenje još uvijek nije postignuto. Složenost ove problematike proizlazi iz nekoliko čimbenika. Stanovništvo glavnine europskih zemlja stari, što se očituje u produljenju životnog vijeka i promjeni starosne strukture stanovništva. Ovakve promjene negativno utječu na javne mirovinske sustave, koji su zbog produljenja životnog vijeka i rasta broja umirovljenika, ali i zbog smanjenog broja radno aktivnog stanovništva, već danas neodrživi.

U Hrvatskoj je prisutan trend dugoročnog povećanja broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih ili tzv. stope ovisnosti. Tako je primjerice početkom devedesetih omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio 3:1, omjer se smanjivao tijekom tranzicijskom razdoblja, 2008. je iznosio 1,41:1, a 2010. je pao na samo 1,26:1. Sadašnji omjer u zemljama OECD-a iznosi četiri zaposlena na jednog umirovljenika, a očekuje se da će on pasti na tri, odnosno dva zaposlena u odnosu na jednog umirovljenika poslije 2047. godine. Takvi demografski trendovi i kretanje stope ovisnosti traže promjene i prilagodbe u ponašanju države u pogledu održivosti javnih financija, ali isto tako i promjene i prilagodbe u ponašanju pojedinaca u planiranju načina financiranja životnog standarda u trećoj životnoj dobi.

Starenje stanovništva, visoka razina javnog duga i ograničenost proračunskih sredstava te rastući mirovinski izdaci upućuju na neodrživost visoke ovisnosti o javnom sustavu mirovinskog osiguranja utemeljenom na međugeneracijskoj solidarnosti. Projekcije Europske komisije pokazuju kako će se troškovi javnog mirovinskog sustava (prvog stupa) na razni Europske unije u razdoblju od 2007. do 2060. povećati za 2,4 postotna boda u odnosu na BDP, a na razini eurozone za 2,8 postotnih bodova u odnosu na BDP. Time će ti troškovi u određenim zemljama EU iznositi čak do 25 posto BDP-a. Na tom tragu Europska komisija izdanjem "Zelene i bijele knjige - prema primjerenom, održivom i sigurnom europskom mirovinskom sustavu" u  srpnju 2010. i veljači 2012. potiče zemlje članice Europske unije na reformu vlastitih mirovinskih sustava.

Hrvatski ured za osiguranje (HOU), kao udruženje društava za osiguranje u Hrvatskoj i njihov predstavnik u međunarodnim udruženjima, svojim se nastojanjima priključuje pozicijama i nastojanjima Europskog udruženja osiguratelja i reosiguratelja (Insurance Europe) u izjednačavanju pravila poslovanja pružatelja mirovinskih usluga i naglašavanju doprinosa društava za osiguranje ukupnom mirovinskom sustavu i njegovu cjelokupnom okruženju.

Stoga je HUO u suradnji s osigurateljima izradio Prijedlog strateškog okvira poticanja mirovinskih proizvoda koji uključuje nekoliko ključnih koraka i aktivnosti koje bi zajednički usuglašavali i provodili Ministarstvo financija, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hanfa, Hrvatski ured za osiguranje i ostale zainteresirane strane. Ključne aktivnosti bile bi poboljšanje financijske pismenosti, iniciranje promjena dobrovoljnih mirovinskih štednih i isplatnih proizvoda, prilagodba zakonskog i regulatornog okvira te formiranje jedinstvene ciljane poticajne politike.