Bogatuni, peglajte kartice i izvucite nas iz krize!

Premijerka Jadranka Kosor je, zahvaljujući građanima na razumijevanju za uvođenje kriznog poreza, prilikom njegova ukidanja kazala kako bi ono moglo dati dodatni poticaj potrošnji. Da se time nije baš proslavila, pokazuje podatak da je hrvatsko gospodarstvo palo u posljednjem lanjskom tromjesečju za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, s tek neznatnim rastom potrošnje.

Pad je nešto blaži od očekivanja, a neki analitičari očekuju da će se, kad se objave konačni rezultati, pokazati da je pala i državna potrošnja, dok će osobna potrošnja biti u blagom porastu do 0,5 posto.

Manji porezi nisu imali nekog većeg utjecaja ni na potrošnju u Americi, unatoč tome što su građani SAD-a doživjeli najveći rast osobnih prihoda u jednoj i pol godini. Naime porezne olakšice povećale su prihode domaćinstvima, ali to je tek neznatno utjecalo na njihovu potrošnju.

Unatoč poboljšanoj ekonomskoj situaciji, ljudi su oprezni kada je trošenje u pitanju. U siječnju se potrošnja u SAD-u povećala 0,2 posto, što je najmanji takav rast od lipnja prošle godine. Osobni prihodi skočili su 1 posto kao rezultat uvedenih poreznih olakšica. Manji porast u potrošnji pomakao je ukupnu potrošnju na razinu od 10,59 bilijuna godišnje, što je porast od 7,4 posto od recesijskog dna koje je potrošnja dotaknula 2008. godine.

Neki ekonomisti sporiji rast potrošnje pripisuju lošim vremenskim prilikama prošli mjesec. Računaju na to da će potrošnja porasti tijekom godine, što će pridonijeti rastu ukupne ekonomije. U posljednja tri mjeseca 2010. godine potrošnja je u SAD-u imala najbrži rast u posljednje četiri godine. No slaba potrošnja u siječnju postavila je pitanje hoće li jednakom brzinom, ili bolje rečeno sporošću, potrošnja rasti i kako godina bude odmicala.

Paul Dales, ekonomski stručnjak koji radi za tvrtku Capital Economics, za AP je izjavio kako očekuje da će u prvom dijelu godine potrošnja doživjeti snažan rast, no uzimajući u obzir trenutačno stanje, porezne olakšice prije će podići cijene benzinu i hrani nego što će potaknuti na realnu potrošnju.

Kako bogati Amerikanci troše svoj novac, točnije koliko, itekako je važno za njihove slabije financijski potkovane sugrađane s obzirom na činjenicu da je potrošnja odgovorna za dvije trećine nacionalne ekonomije. U vremenima u kojima velik dio Amerikanaca nema puno novca za potrošnju bogataši ulaze u prvi plan.

A luksuz se vratio u svijet bogataša, ako je vjerovati nekim izvješćima. Tijekom najmračnijih dana recesije nije bio toliko slučaj da bogataši nisu imali što trošiti koliko se radilo o tome da su opreznije raspolagali svojim financijama.

Ovih dana stručnjaci kažu kako najveći američki potrošači ponovno "otpuštaju pojas". Tvrtke American Express Publishing i Harrison Group trenutačno provode istraživanje među građanima koji imaju godišnje prihode od oko 100.000 dolara, a koje već sada daju neke pokazatelje o većoj potrošnji. No iz kompanija poručuju kako treba imati na umu da bi ta rastuća potrošnja ubrzo mogla stati zbog nereda na Bliskom istoku koji su rezultirali porastom cijena nafte i padom cijena dionica. Podsjetnik je to, kažu oni, na krhkost tržišta i prevrtljivu narav njegova oporavka.

Prenesemo li danu situaciju u Hrvatsku, može se izvući zaključak da bi nas iz krize mogli izvući hrvatski bogataši i "peglanje" njihovih kreditnih kartica.