Čekaju nas skuplji krediti, ali i veće kamate na štednju

Završetkom prošle godine uglavnom su završili akcijski uvjeti kredita u domaćim bankama, a veći broj banaka ušao je u 2012. s blago povećanim kamatama, a neke i sa strožim uvjetima kreditiranja.

Takav trend će se nastaviti i cijelu 2012. godinu, što zbog smanjene potražnje za kreditima, što zbog visoke averzije prema riziku u ponudi kapitala za rizična tržišta, poručili su domaći bankari.
 
Bez obzira na percepciju, preliminarne statistike najvećih banaka za prošlu godinu govore o minimalno povećanom kreditiranju građanstva, a ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje.
 
"Sasvim je sigurno da očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka pa možemo očekivati daljnje korekcije kamata na kredite, ali posljedično i dobre kamate na štednju", poručuje Vjeko Peretić, direktor portala Moj-bankar.
 
U Raiffeisen banci smatraju da je visoka averzija investitora prema riziku na vanjskim tržištima obilježila kraj prethodne godine.
 

Visoka rizičnost

 
"U 2012. godini izgledno je da će zbog nastavka averzije prema riziku ponuda kapitala za rizična tržišta stagnirati ili se dodatno smanjiti. Hrvatsko financijsko tržište obilježava visoka rizičnost zbog ovisnosti o inozemnom financiranju u razini od BDP-a za 2012. godinu i izostanak perspektive rasta BDP-a pa će jačati pritisci na povećanje cijene financiranja. Kod kredita namijenjenih stanovništvu, uz rast cijene financiranja, velik utjecaj na visinu kamatnih stopa ima niska razina potražnje za kreditima", kažu u toj banci.
 
Zbog toga očekuju da bi kamate na kredite trebale stagnirati ili samo blago porasti. U poduzećima se pak očekuje održavanje postojeće razine potražnje za kreditima zbog smanjivanja dostupnosti financiranja na alternativnim tržištima, što će također rezultirati rastom kamata. Rast kamata može ublažiti samo država kroz subvencioniranje kredita poput onih iz modela A i A+.
 
Znatnije promjene u kreditiranju stanovništva i poduzeća ne očekuju ni u Splitskoj banci. Naime, očekuje se nastavak procesa razduženja kućanstava, odnosno smanjenja kredita stanovništvu, što je bilo vidljivo i u prijašnjem razdoblju. Potrošnja će i dalje biti pod pritiskom smanjenja zaposlenosti te realnih neto plaća, a veće dinamiziranje potražnje za nekretnina također ne treba očekivati.
 
"U budućnosti će rast kredita kućanstvima biti puno više povezan s trendovima na tržištu rada nego dosad. Stoga se može zaključiti da će oporavak potražnje za kreditima stanovništva početi s oporavkom na domaćem tržištu rada", poručili su iz Splitske banke.
 

6,42 posto

 
Početkom 2011. prosječna nominalna kamata u 10 najvećih banaka bila je 6,42 posto, a već nekoliko mjeseci kasnije najpovoljniji subvencionirani krediti odobravao se uz kamatu od 4,35 posto. Završetkom subvencioniranih kredita u listopadu  prosjek je bio 5,53 posto, a u 2012. ušli su s nešto viših 5,55 posto. U prosjek ulaze nominalne kamate najpovoljnijih kredita banaka, često za mlade ili uz obvezan prijenos primanja.
 
Završni kvartal godine obilježile su akcijske ponude kunskih kredita koju je pokrenuo HPB, a nastavili OTP i Volksbank s kamatama 4,9 posto, odnosno 4,5 posto.
 
Nenamjenski krediti početkom 2011. prosječno su se nudili uz kamatu do 8,85 posto, a u novoj 2012. s gotovo istim prosjekom - 8,8 posto. U jesen, kada većina banaka povoljnijim kreditima pokušava "uloviti" što više klijenata do kraja godine, prosjek je bio 8,24 posto.
 
Naime, klijenti čak pet banaka mogli su realizirati nenamjenske kredite uz kamatu nižu od osam posto, a kunski krediti za klijente odobravani su već od 6,90 posto kamate.