Uz redovite statističke izvještaje, primjerice, Eurostat je nedavno objavio podatke o razini cijena hrane, pića i duhana u 37 europskih država u prošloj godini, a Raiffeisen Consulting kretanje plaća u osam regionalnih država u okruženju Hrvatske.
I premda se na temelju objavljenih podatka još uvijek ne mogu donositi zaključci o tome kako je stanovništvo pojedinih zemalja prošlo kroz krizu i recesiju, ipak se naziru trendovi koje će potvrditi ili demantirati podaci o ovoj i početku sljedeće godine kad se očekuje da će se sve ili gotovo sve europske i države u regiji opet početi gospodarski razvijati.
Prema objavljenim podacima o prošloj i prvoj polovici ove godine, hrvatski građani uglavnom su podijelili "kriznu sudbinu" stanovništva svojih regionalnih susjeda. I u Hrvatskoj su neto plaće u prošloj i prvoj polovici ove godine stagnirale ili minimalno rasle kao što je to uglavnom bio slučaj i u susjednim zemljama. Tako su u Hrvatskoj i BiH od 2008. do svibnja ove godine prosječne neto plaće porasle za 20-ak eura, u Sloveniji i Crnoj Gori za 50-ak eura, a u Makedoniji za "čitavih" 65 eura. Prosječne neto plaće u tom su razdoblju pale jedino u Srbiji (-55 eura), Mađarskoj (-14 eura) i Rumunjskoj (-6 eura).
Osim pada prosječnih neto plaća, Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj zajedničko je i da su se krizi i recesiji suprotstavile uz pomoć MMF-a, a uvjet za dobivanje njegovih povoljnijih kredita za održavanje stabilnosti nacionalnih financija bilo je dvogodišnje zamrzavanje mirovina i plaća u javnom sektoru, ali i njihovo smanjivanje ako zamrzavanje nije bilo dovoljno. U tim zemljama očekuju da će im se krizno smanjivanje plaća vratiti dobrim u postrecesijskom razdoblju. Nadaju se, naime, da će zbog niže cijene rada biti atraktivniji za strana ulaganja na koja svi u regiji računaju kao na generatore njihova postkriznog gospodarskog uzleta.
Uz to što su kao većina neto plaća u susjedstvu stagnirale, hrvatske neto plaće svojom su visinom zadržale uvjerljivo drugo mjesto u regiji, iza slovenskih, slično kao što je hrvatski BDP po stanovniku 2008. godine bio odmah iza slovenskog. Hrvatski je BDP po stanovniku gotovo identičan mađarskom, a hrvatske su plaće od mađarskih bitno veće.
Istodobno Eurostatovi podaci o razini cijena hrane, pića i duhana (obuhvaćeno ukupno oko 500 proizvoda) pokazuju da su hrvatske cijene uz bok slovenskima te da se kreću oko prosječne razine cijena u članicama Europske unije (plus/minus 10 posto, osim duhana). I u ostalim zemljama regije cijene hrane, pića i duhana slijede visinu prosječnih neto plaća — tamo gdje su plaće manje i razina cijena je niža. Srbija, Makedonija i Rumunjska imaju najmanje prosječne neto plaće, ali su im i cijene hrane, pića i duhana najniže u regiji i uglavnom su za trećinu niže od europskog prosjeka. Mađarska, BiH i Crna Gora i razinom cijena hrane, pića i duhana, kao što je to slučaj i s plaćama, smjestile su se između njih i Slovenije i Hrvatske.
Razina cijena hrane i bezalkoholnih pića jako varira između pojedinih zemalja članica Europske unije pa je u onim najskupljima 2009. bila čak dvostruko viša nego u najjeftinijima, objavio je Eurostat.
Danska je, primjerice, čak 40 posto skuplja od prosjeka 27 zemalja članica Unije jer je imala najviše cijene u 2009. godini. Sa 30 posto višim cijenama od europskog prosjeka bile su i Irska, Finska, Luksemburg, Austrija, Belgija, Njemačka i Francuska, dok su Italija, Cipar, Švedska i Grčka bile samo 10 posto iznad prosjeka. Jeftinije zemlje čije su cijene hrane i pića bile 10 posto manje od prosjeka su Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Portugal. Očekivano, najjeftinije zemlje bile su nove članice EU — Poljska, Rumunjska i Bugarska, gdje su cijene od 30 do 40 posto niže od prosjeka.
Zanimljivo je i da je duhan odnosno cigarete najskuplji u Irskoj, čak 217 posto više od prosjeka Unije.
I premda se na temelju objavljenih podatka još uvijek ne mogu donositi zaključci o tome kako je stanovništvo pojedinih zemalja prošlo kroz krizu i recesiju, ipak se naziru trendovi koje će potvrditi ili demantirati podaci o ovoj i početku sljedeće godine kad se očekuje da će se sve ili gotovo sve europske i države u regiji opet početi gospodarski razvijati.
Krizna sudbina
Prema objavljenim podacima o prošloj i prvoj polovici ove godine, hrvatski građani uglavnom su podijelili "kriznu sudbinu" stanovništva svojih regionalnih susjeda. I u Hrvatskoj su neto plaće u prošloj i prvoj polovici ove godine stagnirale ili minimalno rasle kao što je to uglavnom bio slučaj i u susjednim zemljama. Tako su u Hrvatskoj i BiH od 2008. do svibnja ove godine prosječne neto plaće porasle za 20-ak eura, u Sloveniji i Crnoj Gori za 50-ak eura, a u Makedoniji za "čitavih" 65 eura. Prosječne neto plaće u tom su razdoblju pale jedino u Srbiji (-55 eura), Mađarskoj (-14 eura) i Rumunjskoj (-6 eura).
Osim pada prosječnih neto plaća, Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj zajedničko je i da su se krizi i recesiji suprotstavile uz pomoć MMF-a, a uvjet za dobivanje njegovih povoljnijih kredita za održavanje stabilnosti nacionalnih financija bilo je dvogodišnje zamrzavanje mirovina i plaća u javnom sektoru, ali i njihovo smanjivanje ako zamrzavanje nije bilo dovoljno. U tim zemljama očekuju da će im se krizno smanjivanje plaća vratiti dobrim u postrecesijskom razdoblju. Nadaju se, naime, da će zbog niže cijene rada biti atraktivniji za strana ulaganja na koja svi u regiji računaju kao na generatore njihova postkriznog gospodarskog uzleta.
Uz to što su kao većina neto plaća u susjedstvu stagnirale, hrvatske neto plaće svojom su visinom zadržale uvjerljivo drugo mjesto u regiji, iza slovenskih, slično kao što je hrvatski BDP po stanovniku 2008. godine bio odmah iza slovenskog. Hrvatski je BDP po stanovniku gotovo identičan mađarskom, a hrvatske su plaće od mađarskih bitno veće.
Niže plaće - niže cijene
Istodobno Eurostatovi podaci o razini cijena hrane, pića i duhana (obuhvaćeno ukupno oko 500 proizvoda) pokazuju da su hrvatske cijene uz bok slovenskima te da se kreću oko prosječne razine cijena u članicama Europske unije (plus/minus 10 posto, osim duhana). I u ostalim zemljama regije cijene hrane, pića i duhana slijede visinu prosječnih neto plaća — tamo gdje su plaće manje i razina cijena je niža. Srbija, Makedonija i Rumunjska imaju najmanje prosječne neto plaće, ali su im i cijene hrane, pića i duhana najniže u regiji i uglavnom su za trećinu niže od europskog prosjeka. Mađarska, BiH i Crna Gora i razinom cijena hrane, pića i duhana, kao što je to slučaj i s plaćama, smjestile su se između njih i Slovenije i Hrvatske.
Razina cijena hrane i bezalkoholnih pića jako varira između pojedinih zemalja članica Europske unije pa je u onim najskupljima 2009. bila čak dvostruko viša nego u najjeftinijima, objavio je Eurostat.
Danska je, primjerice, čak 40 posto skuplja od prosjeka 27 zemalja članica Unije jer je imala najviše cijene u 2009. godini. Sa 30 posto višim cijenama od europskog prosjeka bile su i Irska, Finska, Luksemburg, Austrija, Belgija, Njemačka i Francuska, dok su Italija, Cipar, Švedska i Grčka bile samo 10 posto iznad prosjeka. Jeftinije zemlje čije su cijene hrane i pića bile 10 posto manje od prosjeka su Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Portugal. Očekivano, najjeftinije zemlje bile su nove članice EU — Poljska, Rumunjska i Bugarska, gdje su cijene od 30 do 40 posto niže od prosjeka.
Zanimljivo je i da je duhan odnosno cigarete najskuplji u Irskoj, čak 217 posto više od prosjeka Unije.