D&B: Odakle hrvatskoj vladi novac za investicije?

U najnovijem izdanju publikacije International Risk & Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta Dun & Bradstreet i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje sa blagim rizikom ulaganja.

Iako hrvatske vlasti nastoje što brže priključiti Hrvatsku u EU, izvjestitelj za RH u Europskom parlamentu Hannes Swoboda rekao je da će Hrvatska ući u EU krajem 2013 ili početkom 2014 čak i ako se pregovori zaključe sredinom ove godine. Proces ratifikacije kroz 27 članica EU biti će dugotrajan i kontroverzan, prenosi procjenu D&B-a hrvatska bonitetna kuća BonLine.

Budući da Vladi i dalje pada popularnost (i nakon osvježenja kabineta u prosincu prošle godine), premijerka Jadranka Kosor polaže nadu u ekonomski oporavak baziran na investicijskim projektima i poboljšanju općeg poslovnog okruženja. Objavila je deset javnih projekata koji se odnose na energiju, transport i komunalnu infrastrukturu. D&B međutim procjenjuje da time Kosor neće uspijeti pridobiti glasače te da potpora oporbi okupljenoj u koaliciji snaga za promjene ostaje stabilna.

Prema riječima ministra za investicije, Domagoja Miloševića, investicije će provesti poduzeća u državnom vlasništvu uključujući HEP, HŽ, Hrvatske Vode, Janaf. Novac će također biti uložen u poboljšanje luka u Dubrovniku, Rijeci i Šibeniku, te se planira investicija u Zračnu luku Zagreb. Dun & Bradstreet međutim nije siguran kako će se ovi projekti financirati.

U međuvremenu, ministrica financija Martina Dalić objavila je promijene u “Modelu A” pri čemu se kamatna stopa snizila na 2,8% te oslobodila dodatna sredstva za sanaciju starih dugova. Dodatnu likvidnost omogućio je guverner Hrvatske Narodne Banke, Željko Rohatinski koji je smanjio nivo rezerve kod centralne banke. D&B očekuje da će ove promjene omogućiti tek neznatan ekonomski rast, jer banke su i dalje oprezne pri posudbi novca a poduzeća pri novim investicijama. Također, D&B navodi da će rast izvoza za 18,2% koji je ostvaren u prošloj godini ove godine biti vrlo teško ponoviti zbog usporavanja rasta u Eurozoni.

Rejting je povećan Nizozemskoj (dobri ekonomski pokazatelji), Latviji (snižen politički rizik i poboljšane javne financije), Tunisu (bolja politička i sigurnosna situacija), a zemlje čiji su boniteti sniženi su Novi Zeland (potres u drugom najvećem gradu), Japan (potres i tsunami), Kuvajt i Panama (političke tenzije između vlade i opozicije), Bahrain (političke demonstracije), Grčka (pogoršanje ekonomskog i političkog stanja) i Libija (ratno stanje). U regiji i dalje najveći rejting ima Slovenija koja spada u razred niske rizičnosti.