Dobit poduzetnika se - prepolovila

Ukupan prihod svih poduzetnika u prvom je polugodištu u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao 7,3 posto, na 268,97 milijardi kuna, a bruto dobit pala je čak 54 posto, na samo 5,78 milijardi kuna, objavila je Fina.

Nakon što je lani prvi put zabilježen pad prihoda hrvatskih poduzetnika u posljednjih desetak godina, negativan se trend nastavio i u prvom polugodištu.

Prema podacima koje je objavila Financijska agencija (Fina), ukupni prihod svih poduzetnika u prvom je polugodištu u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao 7,3 posto, na 268,97 milijardi kuna.

Rashodi, međutim, nisu smanjeni istom stopom — pali su 5,2 posto, na 263,19 milijardi kuna, te je tako bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) smanjena na samo 5,78 milijardi kuna. To je čak 54 posto manje od dobiti ostvarene u prvom polugodištu prošle godine.

Zarada 2,2 kune

Kako napominju u Fini, na 100 kuna rashoda ove je godine ostvareno samo 102,20 kuna prihoda, a lani je u prvom polugodištu uprihođeno 104,53 kune.

"Osnovni je razlog smanjenja ekonomičnosti poslovanja smanjenje prihoda uz zadržavanje relativno visokih rashoda usprkos poduzimanju svih mjera ušteda nad svim vrstama rashoda, uključujući troškove rada", napominju u Fini.

Iako su troškovi rada očekivano smanjeni, značajnijih zahvata ipak nije bilo. Broj zaposlenih prema radnim satima pao je samo tri posto, na 850.314 osoba, a njihova je prosječna plaća smanjena 2,1 posto, na 4503 kune (pritom realni pad plaće zbog 0,8-postotnog porasta potrošačkih cijena iznosi 2,9 posto).

S druge su strane drastično smanjena ulaganja u dugotrajnu imovinu: čak 34,3 posto, na 18,23 milijarde kuna.

Zanimljivo, unatoč krizi broj aktivnih poduzetnika — barem onih koji predaju financijske izvještaje Fini odnosno oni koji su obveznici poreza na dobit — porastao je 2,3 posto, na 89.661.

Rast izvoza

Finini podaci o poslovanju poduzetnika također pokazuju kako su neki poduzetnici spas intenzivnije tražili u inozemstvu. Prihod od prodaje u inozemstvu u prvom je naime polugodištu porastao 2,6 posto, na 37,5 milijardi kuna, a prihod od prodaje na domaćem tržištu pao je čak devet posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine, na 204,7 milijardi kuna.

Takav je pad u skladu i s podacima DZS-a o bruto domaćoj proizvodnji, prema kojima su izdaci za potrošnju kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, pali 4,1 posto u prvom tromjesečju, dok su bruto investicije u fiksni kapital pale 13,9 posto. Pala je i potrošnja države 1,1 posto, a porastao je samo izvoz robe i usluga, i to 3,6 posto.