Sudeći prema podacima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih šuma o pozitivnom trendu koji bilježi drvna industrija, još od kraja 2009. godine, Kosor s pravom upozorava na pozitivan primjer, no koliko su tome zaslužne Vladine mjere, a koliko oporavak stranih tržišta na koje Hrvatska plasira 70 posto svoje proizvodnje?
"Drvna industrija je od svih industrijskih grana prva osjetila učinke gospodarske krize već sredinom 2008. godine. Smanjenje inozemnih narudžbi utjecalo je na smanjenje izvoza u 2009. godini, a njihovo povećanje krajem prošle godine rezultiralo je i pozitivnim trendovima u sektoru“, komentira trendove direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.
U prvih šest mjeseci izvoz drva, drvnih proizvoda i namještaja porastao je 12 posto u odnosu na isto razdoblje krizne 2009. i već je dosegao 401,4 milijuna dolara.
Kriza u sektoru šumarstva i drvne industrije počela je početkom posljednjeg kvartala 2008. godine. Pokazatelji koji su upućivali na krizu bili su otežan plasman robe na inotržišta, pad izvoznih cijena robe, rast zaliha, nelikvidnost unutar sektora, rast dugovanja i sve teže podmirivanje obveza proizvođača prema najvećim dobavljačima, osobito prema Hrvatskim šumama.
Hrvatske šume su tijekom 2009. godine donijeli više mjera potpore drvoprerađivačkoj industriji, na koje se upravo Kosor danas poziva. Smanjene su cijene pojedinih sortimenata, smanjena je cijena prijevoza i naknada za korištenje šumskih cesta, uveden je rabat drvoprerađivačima koji proizvode finalne proizvode te su produženi rokovi plaćanja.
Prema procjeni Hrvatskih šuma sve te mjere umanjile su im prihod oko 112 milijuna kuna, odnosno toliko je više ostalo njihovim klijentima u drvnoj industriji.
Da je drvna industrija u Hrvatskoj, osim što je među prvima pogođena krizom, bila i među najpogođenijima govori podatak da su Hrvatskim šumama prihodi od prodaje drvnih sortimenata u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu pali 15 posto ili u apsolutnom iznosu za oko 230 milijuna kuna.
Koliko je zapravo kriza bila duboka najbolje govori podatak o nenaplaćenim obvezama Hrvatskih šuma. U razdoblju prije krize uobičajena razina dospjelog duga drvne industrije kretala se u iznosu od 150 do 180 milijuna kuna i prosječna naplata je trajala od 80 do 85 dana. Na vrhuncu krize obveze kupaca prema Hrvatskim šumama dosegle su 420 milijuna kuna.
Objektivan problem u to vrijeme je bila i kreditna (ne)sposobnost dijela drvoprerađivača, odnosno nedostupnost bankarskih kredita za financiranje zaliha i premošćivanje poteškoća uvjetovanih krizom, objašnjavaju u Hrvatskim šumama, no posljednjih mjeseci dospjeli dug Hrvatskim šumama stabilizirao se na brojci od oko 390 milijuna kuna.
To znači da se otplata obveza stabilizirala te da se dug postupno počeo smanjivati s rastom proizvodnje. S obzirom na pozitivne trendove Hrvatske šume su kod određenih kupaca pokrenule mehanizme prisilne naplate — garancije banaka, hipoteke, založna prava i sl.
Realno je očekivati da će naplata i novih i starih dugova idućih mjeseci imati pozitivne trendove, dakle daljnje smanjivanje, s obzirom na to da dolazi razdoblje jesenskih sječa, a potražnja za robom, čak i onom koja donedavno nije bila tražena /jasen npr./, izrazito je velika, tvrde u Hrvatskim šumama.
Iako je cijela industrija bila u krizi, postoji i manji broj urednih platiša, među kojima se ističu TVIN, Spin Valis, Hrast Strizivojna, DI Klana i Belišće.
Podaci o prodaji drvnih sortimenata za prvih sedam mjeseci su ohrabrujući i govore da je prodaja unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima početkom godine u odnosu na prošlu godinu porasla 2 posto ili oko 17 milijuna kuna, a do kraja godine može se očekivati još povoljniji trend i procjena je u Hrvatskim šumama d.o.o. da bi prihodi od prodaje mogli biti i 10-ak posto veći nego u 2009. godini, a što bi bio i dokaz da je ovaj sektor izašao iz razdoblja recesije.
"Drvna industrija je od svih industrijskih grana prva osjetila učinke gospodarske krize već sredinom 2008. godine. Smanjenje inozemnih narudžbi utjecalo je na smanjenje izvoza u 2009. godini, a njihovo povećanje krajem prošle godine rezultiralo je i pozitivnim trendovima u sektoru“, komentira trendove direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.
U prvih šest mjeseci izvoz drva, drvnih proizvoda i namještaja porastao je 12 posto u odnosu na isto razdoblje krizne 2009. i već je dosegao 401,4 milijuna dolara.
Kriza u sektoru šumarstva i drvne industrije počela je početkom posljednjeg kvartala 2008. godine. Pokazatelji koji su upućivali na krizu bili su otežan plasman robe na inotržišta, pad izvoznih cijena robe, rast zaliha, nelikvidnost unutar sektora, rast dugovanja i sve teže podmirivanje obveza proizvođača prema najvećim dobavljačima, osobito prema Hrvatskim šumama.
Hrvatske šume su tijekom 2009. godine donijeli više mjera potpore drvoprerađivačkoj industriji, na koje se upravo Kosor danas poziva. Smanjene su cijene pojedinih sortimenata, smanjena je cijena prijevoza i naknada za korištenje šumskih cesta, uveden je rabat drvoprerađivačima koji proizvode finalne proizvode te su produženi rokovi plaćanja.
Prema procjeni Hrvatskih šuma sve te mjere umanjile su im prihod oko 112 milijuna kuna, odnosno toliko je više ostalo njihovim klijentima u drvnoj industriji.
Da je drvna industrija u Hrvatskoj, osim što je među prvima pogođena krizom, bila i među najpogođenijima govori podatak da su Hrvatskim šumama prihodi od prodaje drvnih sortimenata u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu pali 15 posto ili u apsolutnom iznosu za oko 230 milijuna kuna.
Koliko je zapravo kriza bila duboka najbolje govori podatak o nenaplaćenim obvezama Hrvatskih šuma. U razdoblju prije krize uobičajena razina dospjelog duga drvne industrije kretala se u iznosu od 150 do 180 milijuna kuna i prosječna naplata je trajala od 80 do 85 dana. Na vrhuncu krize obveze kupaca prema Hrvatskim šumama dosegle su 420 milijuna kuna.
Objektivan problem u to vrijeme je bila i kreditna (ne)sposobnost dijela drvoprerađivača, odnosno nedostupnost bankarskih kredita za financiranje zaliha i premošćivanje poteškoća uvjetovanih krizom, objašnjavaju u Hrvatskim šumama, no posljednjih mjeseci dospjeli dug Hrvatskim šumama stabilizirao se na brojci od oko 390 milijuna kuna.
To znači da se otplata obveza stabilizirala te da se dug postupno počeo smanjivati s rastom proizvodnje. S obzirom na pozitivne trendove Hrvatske šume su kod određenih kupaca pokrenule mehanizme prisilne naplate — garancije banaka, hipoteke, založna prava i sl.
Realno je očekivati da će naplata i novih i starih dugova idućih mjeseci imati pozitivne trendove, dakle daljnje smanjivanje, s obzirom na to da dolazi razdoblje jesenskih sječa, a potražnja za robom, čak i onom koja donedavno nije bila tražena /jasen npr./, izrazito je velika, tvrde u Hrvatskim šumama.
Iako je cijela industrija bila u krizi, postoji i manji broj urednih platiša, među kojima se ističu TVIN, Spin Valis, Hrast Strizivojna, DI Klana i Belišće.
Podaci o prodaji drvnih sortimenata za prvih sedam mjeseci su ohrabrujući i govore da je prodaja unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima početkom godine u odnosu na prošlu godinu porasla 2 posto ili oko 17 milijuna kuna, a do kraja godine može se očekivati još povoljniji trend i procjena je u Hrvatskim šumama d.o.o. da bi prihodi od prodaje mogli biti i 10-ak posto veći nego u 2009. godini, a što bi bio i dokaz da je ovaj sektor izašao iz razdoblja recesije.