"Dugoročni ulagači u euro drže se po strani"

Tečaj eura ovog je tjedna oscilirao u vrlo širokom rasponu, ovisno o tome je li na valutnim tržištima vladao optimizam ili pesimizam u vezi rješavanja dužničke krize u eurozoni, dok je cijena dolara prema japanskoj valuti potonula na najnižu razinu u povijesti.

Tečaj eura prema američkoj valuti na kraju je ojačao blagih 0,12 posto, na 1,3895 dolara.

No, u odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je 1,10 posto, na 106 jena. I dolar je oslabio prema jenu, pa je njegov tečaj potonuo 1,25 posto, na 76,25 jena.

Ovisno o tome je li na tržištu vladao optimizam ili pesimizam u vezi rješavanja europske dužničke krize, cijena eura oscilirala je prošloga tjedna u širokom rasponu od 1,3650 do 1,3900 dolara.

Tržište je reagiralo na svaku vijest. Kada se činilo da je sporazum o rješavanju dužničke krize blizu, euro je jačao, a kada su stizale vijesti o nesuglasicama između Njemačke i Francuske, euro je slabio.

Nakon niza vijesti i glasina, predstoje dani odluke. Na summitu Europske unije u nedjelju u Bruxellesu ne očekuju se konačna rješenja, ali se očekuje usuglašavanje europskih čelnika o tri glavna pitanja - o povećanju kapaciteta europskog fonda za financijsku stabilizaciju (EFSF), o dokapitalizaciji banaka i o tome koliki će dio duga privatne banke otpisati u drugom paketu pomoći Grčkoj.

Ako se u nedjelju dogovore opći okviri rješenja dužničke krize, na idućem summitu EU-a u srijedu trebala bi biti usvojena konačna rješenja.

Zasad je poznato da su ministri financija eurozone u petak odobrili Grčkoj isplatu osam milijardi eura novog kredita iz prvog paketa pomoći, što bi joj kratkoročno trebalo pomoći da izbjegne bankrot.

Načelno je dogovoreno i da bi europske banke trebalo dokapitalizirati s oko 108 milijardi eura. Pritom bi banke prvo trebale dokapitalizaciju provesti vlastitim snagama, a ako to ne uspiju, trebaju se obratiti svojim vladama za pomoć. Tek kao posljednje utočište predviđen je EFSF.

No, još nije dogovoreno kako povećati kapacitete EFSF-a, ni to koliko bi grčkog duga otpisale privatne banke u drugom paketu pomoći Ateni, koji doseže 159 milijardi eura, od čega je 109 milijardi javnog novca, a 50 milijardi od privatnog sektora.

Ljetos je privatni sektor pristao na otpis 21 posto svojih potraživanja prema Grčkoj, dok se sada od njih traži otpis između 50 i 60 posto potraživanja.

Nada ulagača da će europski čelnici prevladati nesuglasice i prihvatiti odlučne mjere za suzbijanje dužničke krize potaknula je u petak jačanje eura.

"Euro podupiru kratkoročni tržišni sudionici, dok se dugoročni ulagači poput upravitelja imovinom drže po strani. Postoji jak pritisak međunarodne zajednice na čelnike eurozone da smisle rješenje. Ako se to dogodi, možemo očekivati uzlet eura", tumači valutni strateg u UBS-u Manuel Oliveri.

S druge strane, američka je valuta pod pritiskom. Njezin je tečaj u petak u jednom trenutku zaronio na najnižu razinu u povijesti - 75,78 jena, ispod prethodne rekordno niske razine od 75,94 jena, dosegnute u kolovozu.

Ipak, do kraja dana dolar se vratio iznad granice od 76 jena, jer je japansko ministarstvo financija zaprijetilo intervencijom.

Kako jačanje jena šteti japanskom gospodarstvu, koje je ionako u recesiji, od rujna prošle godine Tokio je u dva navrata intervenirao na tržištu, dok su se jednom japanskim monetarnim vlastima u intervenciji pridružile najveće središnje banke u svijetu.