"Dvojbeno i sporno je što visina kamate ovisi samo o odluci banke"

"Određenom kreditno-monetarnom politikom bilo je potrebno i moguće spriječiti kreditne institucije da odobravaju dugoročne kredite isključivo uz valutnu klauzulu, jer uz višegodišnji vrlo nizak stupanj inflacije nije bilo potrebno vjerovnike dodatno štititi sklapanjem ugovora uz valutnu zaštitnu klauzulu.

Pretjerana zaštita samo jedne ugovorene strane u završnici šteti jednoj i drugoj ugovornoj strani jer stvara nepovjerenje u bankovni sustav i opravdanost pojedinih mjera", rekla je stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković, koju smo zamolili da prokomentira argumente udruge Franak u prvoj kolektivnoj tužbi protiv domaćih banaka.

Podsjetimo, dužnici okupljeni u toj udruzi traže ograničenu upotrebnu valutne klauzule te onemogućavanje jednostranog podizanja kamatnih stopa zbog kojih su glavnice kredita porasle i nakon nekoliko godina otplate duga.

Duljković smatra kako tvrdnja kreditnih institucija da su njihovi pretežni izvori ili pasiva u stranoj valuti stoji, no napominje kako se prije plasmana klijentima ta pasiva mora pretvoriti u kune koje se kupuju na tržištu na kojem se susreće ponuda i potražnja stranih sredstava plaćanja i kune.

"Zaštitna je valutna klauzula moguća i potrebna u slučajevima visoke inflacije i gubitka vrijednosti potraživanja vjerovnika kod plasmana na dugi rok, a njezinu opravdanost u konkretnim slučajevima moguće je osporavati samo na sudu, koji će donijeti konačnu odluku o utemeljenosti sklapanja ugovora uz valutnu zaštitnu klauzulu kod plasmana odobrenih u kunama", napomenula je vještakinja.

U udruzu Franak pozvali su se i na odredbu Zakona o zaštiti potrošača prema kojoj dužnik u trenutku ugovaranja kredita mora znati iznos kamate i glavnice, što je zbog valutne klauzule i promjenjive kamatne stope bilo nemoguće.

Zna se iznos i kamate

"U trenutku sklapanja ugovora potrošači su znali koliki je iznos glavnice, a koliki kamata jer je kreditna institucija dužna uz sklopljeni ugovor o kreditu dati i otplatni plan iz kojeg je vidljivo ukupno zaduženje po kamati i glavnici duga i to nije sporno", tumači Duljković, no napominje kako su banke svoja potraživanja zaštitile i ugovornim odredbama o promjenjivoj ugovorenoj kamatnoj stopi, što se kod dugoročnih kredita može smatrati opravdanim.

"Dvojbeno i sporno je što promjena visine ugovorene kamatne stope ovisi samo o odluci banke pa koliko god bila ta odluka opravdana, uvijek će izazivati nepovjerenje jer njezina promjena nije vezana uz neku referentnu kamatnu stopu koja se utvrđuje na tržištu, koju je zakonodavac mogao donijeti, ali do danas je nažalost nije donio", zaključila je Duljković.

'Nećemo se miješati u slučaj'

Upitani za komentar najavljene tužbe, iz HNB-a su samo kratko poručili: "Kod slučaja koji spominjete riječ je o sporu iz ugovornog odnosa između banaka i njihovih klijenata za rješavanje kojeg je nadležan sud. O tužbama podnesenim protiv banaka one će, kao tužene strane u sporu, u propisanim rokovima trebati sudu dostaviti odgovore na tužbu te o navedenim pravnim pitanjima iznijeti svoje argumente i pravno stajalište, a odluku o predmetu spora u konačnici će donijeti sud. Hrvatska narodna banka ne komentira sudske postupke, pa to neće učiniti ni u ovom slučaju, jer se ne želi ni na koji način miješati u rad pravosudnih tijela."

Guverner Željko Rohatinski je uostalom svoj stav o (ne)opravdanosti bankarskih kredita jasno iznio gostujući u HTV-ovoj emisiji Puls Hrvatske.