EBRD: Hrvatima kapitalizam i demokracija sve mrskiji

Hrvatska mora ponovno pokrenuti i ubrzati zaustavljenu privatizaciju i provesti još jedan krug reformi kako bi postala gostoljubivija i privlačnija za poslovanje, stoji u izvješću Europske banke za obnovu i razvoj nazvanom „Kriza u tranziciji“.

Istraživanje EBRD-a koje se bavi podrškom demokraciji i tržišnom gospodarstvu u krizi pokazalo je da je građanima Hrvatske tržišno gospodarstvo sve manje drago, pa će im biti manje drago čuti i preporuke Europske banke za obnovu i razvitak.

Svrstali smo se u skupinu zemalja u kojima je podrška kapitalizmu manja od 30 posto, a prije pet godina je oko 35 posto ispitanika podržavalo tržišno gospodarstvo. Manje od 50 posto ispitanika u Hrvatskoj danas podržava demokraciju kao vladajući politički poredak.

Hrvati su, poput Rumunja, u posljednje dvije godine najviše razočarani ekonomskom situacijom od svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Prema istraživanju EBRD-a, podrška demokraciji i tržišnoj ekonomiji povezana je sa smanjenjem potrošnje u krizi, posebno u odnosu na prijašnje krizne situacije, što je dovelo do smanjenja podrške i tržištima i demokraciji. Jedan od razloga pada podrške, smatraju u EBRD-u, jest činjenica da građani tranzicijskih zemalja krive upravo te sustave, demokraciju i tržišno gospodarstvo, za izazivanje krize.

Tako se podrška sustavima za koje građani smatraju da su na snazi u njihovim zemljama smanjila. Paradoksalno, oni koji su prije krize uživali u više blagodati tih sustava, u krizi su smanjili svoju podršku, dok je podrška tim sustavima porasla u krizi baš u zemljama gdje su demokracija i tržišno gospodarstvo u ranijoj fazi razvoja.

Prema EBRD-u, glavni prioritet Hrvatske za 2012. upravo je rast gospodarstva, a kako će ga ostvariti uz limitirane izvore financiranja i nedovoljan poticaj gospodarstvu kroz približavanje Europskoj uniji, prava je nepoznanica. U EBRD-u, naime, upozoravaju da je bankarski sustav gotovo potpuno ovisan o vanjskom financiranju, što dokazuju i niske valutne rezerve. Hrvatskoj narodnoj banci prioritet je i dalje održavanje stabilnosti kune pa je radi poticanja likvidnosti bankarskog sektora reducirala minimalne valutne rezerve sa 20 na 17 posto.

Jake banke

No, strano se financiranje pokazalo srećom u nesreći. Naime, bankarski sektor se pokazao likvidnim i relativno jakim, a zabilježen je i znatan rast privatnih kredita u 2010. godini. Međutim, zabilježen je i rast neotplaćenih kredita, koji čini čak 11,5 posto ukupnih kredita u prvom kvartalu 2011. godine.

I uz stabilne banke, u Hrvatskoj se ove godine po EBRD-u očekuje samo neznatan ekonomski rast. Kako sude u banci, učinjene su neke reforme koje se tiču mirovinskog sustava, ali za dugoročnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva potrebno je još i vremena i truda.

Tako se, pokazuje istraživanje, BDP u 2010. smanjio za 1,2 posto, a strane investicije gotovo su se prepolovile. U posljednje vrijeme zabilježen je porast izvoza, što analitičare u banci navodi na razmišljanje da se glavni pokretač rasta prebacio s domaćeg na inozemni sektor.

Kao rezultat toga državni se deficit smanjio s gotovo 10 posto od ukupnog BDP-a na samo 1,1 posto u 2010. godini.

Slaba industrija

Industrijski je sektor ipak i dalje slab, a u prvoj polovini 2011. povećao se i broj nezaposlenih u tom sektoru. S obzirom na slabu domaću potrošnju, inflacija je ostala na skromnih dva posto, mjerena u kolovozu 2011. godine.

Uz privatizaciju i poboljšanje poslovne klime, EBRD predlaže program obnovljive energije koji bi smanjio cijene i potaknuo energentsku učinkovitost.

Tijekom 2010. hrvatska je Vlada prihvatila Program oporavka gospodarstva, koji se temelji na dugoročnoj konkurentnosti države na svjetskom tržištu te održivim javnim financijama. No, fiskalnu konsolidaciju ocjenjuju i dalje vrlo ograničenom, pa je tako deficit u 2010. godini iznosio 5 posto od ukupnog BDP-a.