EIZ očekuje blagi oporavak u 2013., no pad BDP-a za 0,3% u 2012.

Objavljene Vladine smjernice za pripremu ovogodišnjeg proračuna nagovještavaju čvrste korake prema smanjenju deficita, što bi do donošenja proračuna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih tržišta i sprečavanje pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama, ocjena je analitičara Ekonomskog instituta iznijeta u priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Analitičari instituta podsjećaju da je u trećem tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a od 0,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2010. Iako je po prvi put od 2008. godine ostvaren porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja, raspoloživi podaci za posljednje tromjesečje ukazuju na ponovno smanjenje aktivnosti, pa je EIZ smanjio svoju procjenu rasta BDP-a za 2011. na 0,2 posto.
 

Procjenjuje se da je gospodarstvo na prijelazu godine ušlo u novu recesiju, pa analitičari u ovoj godini očekuju pad ukupne gospodarske aktivnosti od 0,3 posto, a blagi oporavak, uz rast BDP-a od 1,0 posto, očekuju u 2013.
 

Pritom napominju da su prognoze pripremljene prije nego što je objavljen Vladin "Prijedlog mjera i smjernice za izradu proračuna za 2012.".
 

Stoga se prognoze u pogledu fiskalne politike temelje na pretpostavci o umjerenoj fiskalnoj konsolidaciji u skladu s programom Vlade za razdoblje 2011.-2015. te procjeni budućih poteza na temelju javnih nastupa vladinih čelnika.
 

Tako je, kako navode, u obzir uzeto povećanje stopa PDV-a s 23 na 25 posto te uvođenje međustope za manji broj proizvoda, pretpostavlja se i manje oporezivanje nižih dohodaka kako bi se neutraliziralo povećanje stope PDV-a, dok ostale najavljene promjene u poreznom sustavu nisu uzete u obzir jer njihovi detalji i vrijeme uvođenja nisu poznati.
 

Analitičari Ekonomskog instituta očekuju suficit na tekućem računu platne bilance i u ovoj i u idućoj godini.
 

Inflacija će donekle porasti zbog promjena u poreznom sustavu i povećanja administrativno određenih cijena, pa bi ove godine mogla doseći 2,6 posto, a iduće 2,7 posto.
 

Na tržištu rada ne očekuje se promjena postojećih negativnih trendova ove godine, te bi stopa nezaposlenosti mogla iznositi oko 18,1 posto.
 

Deprecijacijski pritisci će se nastaviti, što će ograničavati središnju banku u relaksiranju monetarne politike, pa će stoga i kreditna aktivnost ostati relativno ograničena, smatraju analitičari Ekonomskog instituta.
 

Posebno naglašavaju brojne neizvjesnosti oko projekcija, što zbog rastuće nestabilnosti globalnog gospodarstva, posebno gospodarstava eurozone, ali i zbog visoke ranjivosti domaćeg gospodarstva.
 

"Neizvjesnosti su povezane s budućom ekonomskom politikom nove Vlade, ali i s nepoznanicama u vezi proračuna za 2012. godinu. Ipak, objava smjernica za pripremu ovogodišnjeg proračuna smanjila je te neizvjesnosti, ukazujući na spremnost Vlade na fiskalnu konsolidaciju. To bi privremeno moglo osigurati povjerenje financijskih tržišta i spriječiti pad kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama", navodi se u priopćenju.