Ekonomisti ubijaju Kosor svaku nadu: U četvrtom kvartalu BDP opet pao?!

Nakon što je u trećem lanjskom kvartalu hrvatsko gospodarstvo tehnički izašlo iz recesije, u četvrtom je, smatraju makroekonomisti, ponovo oslabilo, povućeno ponajviše padom investicija i industrijske proizvodnje.

Državni zavod za statistiku objavit će do kraja ovog mjeseca prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju prošle godine.

Nakon šest kvartala neprestanog poniranja, u trećem lanjskom tromjesečju gospodarstvo je, blagim rastom od 0,2 posto, tehnički izašlo iz recesije. No, u četvrtom je, slažu se makroekonomisti, BDP ponovno pao.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u četvrtom tromjesečju BDP oslabio 0,9 posto. Njihove procjene kreću se u rasponu od stagnacije do pada gospodarstva za 1,4 posto.

Najteži uteg koji gospodarstvo vuče prema dolje jest slabost investicija.

„Glavni čimbenik pada i dalje je snažan pad investicija, na što upućuju podaci iz građevinskog sektora te podaci o proizvodnji i uvozu kapitalnih proizvoda“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Uz to, snažan rast izvoza tijekom cijele prošle godine nije uspio oživjeti industrijske aktivnosti. Industrijska je proizvodnja u posljednjem lanjskom kvartalu oslabila 1,7 posto.

„Procjene o padu BDP-a u četvrtom tromjesečju prvenstveno temeljimo na padu industrijske proizvodnje u odnosu na četvrti kvartal 2009. godine, dok kod drugih bitnih komponenti za rast BDP-a nije zabilježen osjetniji rast“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Rast osobne potrošnje pozitivno, pak, utječe na gospodarstvo, no u četvrtom je tromjesečju usporio u odnosu na prethodno, kada je promet u trgovini na malo porastao 1,7 posto.

„Osobna potrošnja mogla bi zabilježiti pozitivne, ali tek blage stope rasta, s obzirom na izrazito nepovoljne trendove na tržištu rada i nisku razinu potrošačkog optimizma. Prema podacima DZS-a, trgovina na malo u posljednjem je lanjskom tromjesečju realno porasla 0,7 posto, dijelom zbog baznog učinka, a dijelom zbog rasterećenja dohodaka ukidanjem kriznog poreza“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2011. očekuje se rast gospodarstva između 1 i 1,8 posto

I dok je lani BDP pao, u ovoj se godini očekuje nevelik, ali ipak rast gospodarstva.

Svih osam makroekonomista, koje je anketirala Hina, očekuje rast BDP-a, i to u rasponu od 1 do 1,8 posto. U prosjeku očekuju jačanje gospodarstva za 1,4 posto.

„Rast gospodarstva će dominantno biti posljedica niske razine gospodarske aktivnosti u prošloj godini, koja je u realnim iznosima pala na razine iz 2006. godine, te povoljnih kretanja u gospodarstvu eurozone. Tijekom ove godine očekujemo blago pozitivne stope rasta osobne potrošnje i investicija“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osim rasta potrošnje i investicija, očekuje se i nastavak pozitivnih trendova u izvozu, zahvaljujući jačanju inozemne potražnje. Pozitivno bi mogao djelovati i završetak pregovora o pristupu Europskoj uniji.

„Završetak pregovora s EU-om sigurno bi dao impuls ekonomskoj aktivnosti, kao i relativno povoljno inozemno makroekonomsko okruženje“, navodi jedan od makroekonomista u anketi.

No, ističe i da visoka nezaposlenost, nelikvidnost i određena politička neizvjesnost u izbornoj godini djeluju na ograničavanje domaće potražnje.

S druge strane, među najznačajnijim pokretačima gospodarstva trebalo bi biti jačanje investicijske aktivnosti.

„Oporavak gospodarstva uvelike ovisi o pokretanju novog investicijskog ciklusa koji se ne može zasnivati samo na deklarativnom opredjeljenju, već je za poticaj razvoju nužno provođenje reformi koje mijenjaju položaj poduzeća na lokalnim tržištima – rada, kapitala, roba i usluga“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.