"Slanjem narudžbe preko internetske stranice ustupate nam neprenosivo pravo da sada i dovijeka raspolažemo vašom besmrtnom dušom. Ukoliko a ) ne vjerujete da ste besmrtna duša; b) već ste dali svoju dušu nekom drugom; i c) ne želite nam dati to odobrenje, kliknite na link naveden ispod teksta kako biste poništili tu pod-klauzulu i nastavite s transakcijom".
Iako je u početku trebala biti tek prvotravanjska šala, navedenu je klauzulu britanski internetski trgovac GameStation u međuvremenu umetnuo u obavijest o mjerama zaštite privatnosti.
Čovjek bi pomislio da je većina kupaca odabrala c). Međutim, 7.500 ljudi ili 88 posto svih kupaca u jednom danu, nije kliknulo na link za poništavanje navedenog prava.
"To je smiješan ali i vrlo znakovit primjer da nitko ne čita pravila o privatnosti prilikom kupovine preko interneta", kazao je David Vladeck, direktor za zaštitu potrošača u američkoj Saveznoj komisiji za trgovinu (FTC) na brifingu o zaštiti privatnosti komercijalnih podataka u Bruxellesu, koji je održan u organizaciji instituta The Centre.
Podaci o potrošačima postali su cijenjena roba, objasnio je. Kompanije prikupljaju razne vrste podataka o svojim klijentima koji se mogu upotrijebiti za "bihevioralno oglašavanje". Potom se ti podaci putem alata za utvrđivanje geografskih lokacija povezuju s osobnim profilom potrošača. Većina ljudi nije toga svjesna kada klikne na opciju 'prihvaćam'.
"Najbolji način obrazovanja potrošača bilo bi razvijanje tržišta privatnosti, sa standardiziranim obavijestima o privatnosti, kako bi se potrošačima omogućilo uspoređivanje i odabir", rekao je Vladeck, navodeći kao primjer informacije na ambalaži prehrambenih proizvoda o "nutritivnim vrijednostima".
Za sličan model u EU zalaže se Europska organizacija potrošača BEUC, čija je ravnateljica Monique Goyens također prisustvovala na skupu u Bruxellesu.
"Naše je stajalište da podaci pripadaju potrošaču i da ih on ne treba navoditi bez potrebe. Na primjer, zašto prodavatelji karata preko interneta trebaju znati dob i spol kupca? To je nepotreban podatak koji vas označava kao potrošača", kazala je Goyens.
Pritom od novih propisa neće biti koristi ako se ne osigura njihova primjena u praksi. "Procjenjuje se da se u Europi ne prijavljuje 92 posto slučajeva povrede podataka. Propisi pružaju zaštitu ali njihova je primjena u praksi vrlo slaba, za razliku od SAD-a", istaknula je.
Dio problema, prema mišljenju Goyens, leži u tome što europski potrošači ne mogu podnositi kolektivne tužbe protiv kompanija, kao što je to slučaj u SAD-u, a pojedinačne naknade šteta premale su da bi se isplatilo vrijeme i troškovi odlaska na sud.
Iako je u početku trebala biti tek prvotravanjska šala, navedenu je klauzulu britanski internetski trgovac GameStation u međuvremenu umetnuo u obavijest o mjerama zaštite privatnosti.
Čovjek bi pomislio da je većina kupaca odabrala c). Međutim, 7.500 ljudi ili 88 posto svih kupaca u jednom danu, nije kliknulo na link za poništavanje navedenog prava.
"To je smiješan ali i vrlo znakovit primjer da nitko ne čita pravila o privatnosti prilikom kupovine preko interneta", kazao je David Vladeck, direktor za zaštitu potrošača u američkoj Saveznoj komisiji za trgovinu (FTC) na brifingu o zaštiti privatnosti komercijalnih podataka u Bruxellesu, koji je održan u organizaciji instituta The Centre.
Podaci o potrošačima postali su cijenjena roba, objasnio je. Kompanije prikupljaju razne vrste podataka o svojim klijentima koji se mogu upotrijebiti za "bihevioralno oglašavanje". Potom se ti podaci putem alata za utvrđivanje geografskih lokacija povezuju s osobnim profilom potrošača. Većina ljudi nije toga svjesna kada klikne na opciju 'prihvaćam'.
"Najbolji način obrazovanja potrošača bilo bi razvijanje tržišta privatnosti, sa standardiziranim obavijestima o privatnosti, kako bi se potrošačima omogućilo uspoređivanje i odabir", rekao je Vladeck, navodeći kao primjer informacije na ambalaži prehrambenih proizvoda o "nutritivnim vrijednostima".
Za sličan model u EU zalaže se Europska organizacija potrošača BEUC, čija je ravnateljica Monique Goyens također prisustvovala na skupu u Bruxellesu.
"Naše je stajalište da podaci pripadaju potrošaču i da ih on ne treba navoditi bez potrebe. Na primjer, zašto prodavatelji karata preko interneta trebaju znati dob i spol kupca? To je nepotreban podatak koji vas označava kao potrošača", kazala je Goyens.
Pritom od novih propisa neće biti koristi ako se ne osigura njihova primjena u praksi. "Procjenjuje se da se u Europi ne prijavljuje 92 posto slučajeva povrede podataka. Propisi pružaju zaštitu ali njihova je primjena u praksi vrlo slaba, za razliku od SAD-a", istaknula je.
Dio problema, prema mišljenju Goyens, leži u tome što europski potrošači ne mogu podnositi kolektivne tužbe protiv kompanija, kao što je to slučaj u SAD-u, a pojedinačne naknade šteta premale su da bi se isplatilo vrijeme i troškovi odlaska na sud.