Euro tone dok se čeka dogovor o Italiji i Španjolskoj

Čelnici Europske unije ovog će se tjedna primiti posla jer moraju pronaći način kako kupiti više vremena za Španjolsku i Italiju da bi se te zemlje othrvale dužničkoj krizi i stavile svoje javne financije pod kontrolu, piše Bloomberg.

Prema procjeni investicijske banke UBS, u prvom ovogodišnjem kvartalu u eurozoni na naplatu dospijeva oko 157 milijardi eura duga, od čega se 53 milijarde odnose samo na Italiju. Do kraja prvog kvartala čelnici Unije obećali su pronaći konkretno rješenje za dužničku krizu i nametnuti stroža proračunska pravila koja bi usporila javnu potrošnju. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nove mjere za borbu protiv krize trebali bi objaviti 9. siječnja, za kada je zakazan njihov sastanak u Berlinu.

"Put do konačne pobjede nad krizom neće bit lagan, ali će Europa u konačnici iz krize izići jača nego ikad", kazala je za Novu godinu Merkel. Njezin prvi sastanak s njemačkom vladom zakazan je pak za 5. siječnja, kada je najavila da će njemački vlastodršci učiniti sve kako bi euro spasili od slobodnog pada.
 
 

Neslavna godišnjica

Točno deset godina nakon uvođenja zajedničke europske valute euro je zabilježio dva najveća kvartalna pada u odnosu na američki dolar te je pao na rekordno niske razine u odnosu na japanski jen. Ta je činjenica dodatno zabrinula europske čelnike, koji moraju održati monetarnu uniju ili će izgubiti kreditni rejting, što bi Europu moglo odvesti u novu, još težu i dužu recesiju.

Rad Europske unije u ponedjeljak je kritizirao bivši grčki premijer Georgios Papandreou. On smatra da su čelnici Unije odmah trebali kazati da se Grčka, kao i ostale zemlje eurozone, moraju spasiti od bankrota koliko god to koštalo. Bivši grčki premijer u intervjuu za austrijski magazin Profil kritizirao je  Uniju i njezinu monetarnu politiku u vrijeme krize.

"Europa nas je trebala bolje štititi, i to i u interesu drugih država", rekao je Papandreou. "Šefovi država od početka su trebali jasno poručiti da se Grčka, kao i svaka druga članica eurozone, mora spasiti od bankrota ma koliko to koštalo", naglasio je grčki političar.

Zadnja pukotina u europskom obrambenom bedemu nastala je 30. prosinca, kada je nova španjolska vlada izjavila kako će proračunski deficit u 2012. godini iznositi osam posto, dva posto više nego što je predviđala bivša vlada. Španjolski premijer Mariano Rajov kazao je da mu je potrebno više javnog novca kako bi predstavio novi paket mjera u borbi protiv krize, a veću javnu potrošnju planira anulirati dizanjem poreza.

No, ključ preživljavanja zajedničke europske valute leži u Italiji, trećoj najvećoj ekonomiji eurozone i drugoj najzaduženijoj zemlji te skupine. Vlada u Rimu u prvom kvartalu mora otplatiti oko 53 milijarde eura, što je trećina ukupnog duga eurozone u tom razdoblju. Novi talijanski premijer Mario Monti već je počeo provoditi mjere za rezanje budžeta kako bi što više smanjio talijanske troškove zaduženja.
 

Neodrživo u Italiji

Krajem prošle godine prinos na desetgodišnje talijanske obveznice skočio je na sedam posto, razinu na kojoj su Grčka, Portugal i Irska tražili novac za spas od bankrota. Prinos na usporedive španjolske obveznice godinu je zaključio na razini samo nešto višoj od pet posto.

"Ako talijanske obveznice još malo poskupe, situacija koja je održiva mogla bi se pretvoriti u insolventnost", kazao je za Bloomberg Michael Spence, nobelovac i profesor na newyorškom sveučilištu. "Italiji treba vremena i Europa joj treba kupiti malo vremena“, kazao je nobelovac. Isto to vrijeme trebao bi kupiti europskih fond za financijsku stabilnost. Nicolas Sarkozy rekao je da će francuska vlada u ovoj godini fokus s obuzdavanja budžeta prebaciti na ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti.

Unatoč zabrinjavajućim signalima, otvaranje burza u Europi prošlo je optimistično, uz dozu opreza. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica ojačao je 0,2 posto, na 1003 boda, nakon što je prošle godine potonuo 11 posto, što je njegov najveći pad od 2008. godine. Pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u plusu između 0,3 i 0,7 posto.

"Obujam trgovanja vrlo je mršav i mislim da nas čeka teška godina. U fokusu ulagača i dalje će biti dužnička kriza. Italija mora refinancirati dosta dospjelih dugova, a ako taj proces ne prođe dobro, to bi moglo ozbiljno pritisnuti tržišta", kazao je Mark Priest, analitičar u tvrtki ETX Capital. Ulagačima nedostaje i usmjerenje s Wall Streeta, gdje trgovanje počinje tek u utorak, dok se na Tokijskoj burzi, kao i na većini drugih azijskih tržišta, u ponedjeljak nije radilo. Zatvorena je bila i burza u Londonu.