Evo zašto eurozona ostaje: trošak raspada 6000-11.000 € po stanovniku

Sastanak čelnih financijskih mozgova Europske unije Jean-Claudea Junckera, Ollija Rehna i Jean-Claudea Tricheta sa šefom europskog fonda za spas Grčke i drugih prezaduženih država eurozone Klausa Reglinga u Poljskoj završio je dogovorom o 21. rujna kao datumu do kojeg fond mora dobiti potporu Europarlamenta.

Nažalost za Grčku, o trećoj tranši pomoći trojka koja se sastoji od ECB-a, MMF-a i EU odlučivat će tek sljedeći mjesec, kada bi Grčka, prema očekivanjima tržišta već mogla proglasiti nesolventnost.

Prilikom odlučivanja o pomoći članice eurozone zasigurno će imati na umu analizu troškova u slučaju raspada eurozone.

Ekonomisti UBS-a predviđaju da eurozona u sadašnjem obliku ne može više opstati, ali će se između raspada i reorganizacije članice odlučiti za daljnju fiskalnu integraciju. Scenarij raspada neusporedivo je skuplji pa je zbog toga vjerojatnost takvog raspleta blizu nuli.

Prema izračunima UBS-a, izlazak neke od slabih članica eurozone u prvoj godini njezine građane bi koštao između 9500 do 11.500 eura, što je iznos od 40 do 50 posto BDP-a. Sljedećih godina trošak bi iznosio od 3000 do 4000 eura po stanovniku.

U slučaju pak da neka od jačih država poput Njemačke odluči napustiti brod koji tone, to bi svakog njezinog stanovnika koštalo 6000 do 8000 eura prve godine, što je ekvivalent 20 do 25 posto BDP-a, te 3500 do 4500 eura sljedećih godina. Radi usporedbe, trošak pomoći Grčkoj je 1000 eura po stanovniku.