Evo zašto Švedsku nije briga za probleme eurozone

Švedska je u 2006. godini imala otprilike jednak omjer udjela duga u BDP-u kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, no dok su Britanci taj omjer u kriznim godinama udvostručili, Švedskoj je uspjelo nezamislivo - smanjila ga je ispod 40 posto BDP-a.

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt, inače ekonomist s diplomom Sveučilišta u Stockholmu, tvrdi kako im je to za rukom pošlo i zbog načina na koji se odnose prema bankama.

Taj bi se odnos mogao sažeti u frazu "gruba ljubav" jer, iako su u vrijeme financijske krize priskočile u pomoć posrnulim bankama, švedske su im vlasti isto tako bez pardona uvele niz naknada koje moraju plaćati i učinile mnogo na povećanju transparentnosti bankarskog sustava.

Reinfeldt je u intervjuu za Bloomberg izjavio kako je nametanje strogih propisa bankama dovelo do toga da švedske banke imaju osiguran novac za pokrivanje svojih vlastitih rizika, zbog čega su one danas znatno bolje kapitalizirane od većine europskih i američkih konkurenata.

Osim sigurnijih banaka, Švedsku dužnička kriza eurozone ne treba brinuti i zbog niza drugih razloga, a ni jedan od njih nije to što nordijska zemlja nije članica eurozone nego još uvijek ima vlastitu valutu - švedsku krunu.

Naime, švedski makroekonomski pokazatelji kao da dolaze iz nekog paralelnog, ružičastog svemira – proračun će ove godine upisati suficit, a MMF procjenuje da će rast BDP-a iznositi 4,4 posto.