Fed uzdrmao burze, dolazi kraj jeftinom novcu

Američka središnja banka u četvrtak je neočekivano povećala diskontnu stopu, što je na svjetskim financijskim tržištima izazvalo strahovanja od zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, premda dužnosnici Feda odbacuju tu mogućnost.

Po prvi puta od 2007. godine, Fed je jučer povećao diskontnu stopu, kamatu koju naplaćuje bankama za izvanredne kredite, za 0,25 postotnih bodova, na 0,75 posto.

Poboljšani uvjeti na tržištu omogućuje središnjoj banci normalizaciju procesa, ali povećanje diskontne stope ne predstavlja zaokret u monetarnoj politici, poručio je Fed, nakon što je njegov neočekivani potez izazvao naglo jačanje dolara, a pad cijena sirovina i dionica na svjetskim tržištima.

Premda povećanje diskontne stope ne utječe izravno na kamate na kredite milijunima Amerikanaca, ulagači na svjetskim tržištima shvatili su taj potez kao dio strategije povlačenja izvanrednih mjera koje je Fed uveo prije više od godinu dana kako bi poboljšao likvidnost financijskog sustava, utjecao na pad kamata i potaknuo izlazak američkog gospodarstva iz recesije.

"Prije otprilike dvije godine ciklus izvanrednog labavljenja monetarno-kreditne politike počeo je smanjenjem diskontne stope, što je poboljšalo likvidnost banaka. Stoga povećanje te stope znači da je počeo dug put prema normalizaciji politika Feda", objašnjava Robert Rennie, strateg u australskoj banci Westpac.

Pokušavajući 'ohladiti' tržišta, koja su burno reagirala na povećanje diskontne stope, Fed je priopćio kako ne treba očekivati da će ova "modifikacija voditi u zaoštravanje financijskih uvjeta kompanijama i kućanstvima, da ne predstavlja nikakav signal u vezi gospodarskih izgleda, niti promjene monetarne politike".

Priopćio je i da će ključne kamate na Fedove fondove, koje određuju kamate na kredite građanima i kompanijama, još neko vrijeme ostati nepromijenjene na rekordno niskim razinama od 0 do 0,25 posto.

"Povećanje diskontne stope dio je procesa normalizacije i time se ni na koji način ne najavljuje promjena kamate na savezne fondove", kazao je jutros James Bullard, predsjednik Fedove podružnice u St. Louisu, dodavši da su očekivanja tržišta u vezi povećanja kamata pretjerana.

Unatoč pokušajima dužnosnika Feda da smire ulagače, prva promjena kamata u SAD-u od prosinca 2008. godine izazvala je jutros pad američkih terminskih indeksa za više od 1 posto, što navješćuje da bi, nakon tri dana rasta, cijene dionica na Wall Streetu danas mogle pasti.

S obzirom da je i u Kini nedavno počelo zaoštravanje monetarne politike, ovaj potez Feda smatra se signalom da se bliži kraj razdoblju jeftinog novca, koji je više od godinu dana bio glavni pokretač izlaska najvećih gospodarstava svijeta iz recesije i osnovna poluga rasta cijena dionica na burzama.

Stoga su jutros na azijskim burzama vodeći indeksi oštro pali, u Japanu i Hong Kongu za više od 2 posto, a pod pritiskom su i dionice na europskim burzama.

Ulagači se, naime, plaše da neće proći puno vremena do povećanja drugih kamata, što bi moglo usporiti oporavak američkog gospodarstva, s obzirom da bi porasle kamate na kredite kompanijama i građanima.

S druge strane, nakon Fedova poteza naglo je ojačao američki dolar.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je jutros više od 1 posto, na 81,25 bodova, najvišu razinu u osam mjeseci.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,5 posto, pa je tečaj eura, po prvi puta nakon devet mjeseci, zaronio ispod razine od 1,35 dolara.

Jačanje dolara izazvalo je, pak, pad cijena sirovina i nafte.

Nakon nekoliko dana neprestanog rasta, jutros je terminska cijena 'crnog zlata' potonula za 1,3 posto, na 78,04 dolara po barelu.

Na vrhuncu financijske krize 2008. godine monetarne vlasti diljem svijeta uvele su izvanredne mjere i smanjile kamate na najniže razine u povijesti kako bi poboljšale likvidnost financijskog sustava i potaknule izlazak svjetskog gospodarstva iz recesije.

Posljednjih mjeseci makroekonomski podaci iz najvažnijih svjetskih gospodarstava pokazuju da je recesija savladana, pa se očekuje da će vlasti početi ukidati te izvanredne mjere i zaoštravati monetarnu politiku kako bi spriječile moguće jačanje inflacije zbog prevelike likvidnosti u financijskom sustavu.

Krajem prošle godine australska središnja banka povećala je ključne kamate, što je bio prvi takav potez u svijetu nakon više od godinu dana. Nedavno je Kineska središnja banka počela zaoštravati monetarnu politiku, što sve navodi na zaključak da se razdoblju jeftinog novca bliži kraj.